I prije nego što je Poljska skoro zabranila abortus, Zofija je razmišljala o tome da se preseli u inostranstvo. Međutim, zabrana koja je stupila na snagu ranije ove godine ubrzala je njenu odluku i ona na jesen planira da se preseli u Prag u Češkoj Republici.
„Tamo se osjećam bolje, slobodnije, tamo se zbog toga što sam žena ne osjećam slabije ili gore“, kazala je ona za Fajnenšl tajms.
„Volim život u Varšavi. Međutim, kada je zabrana abortusa pokrenuta, pomislila sam da više ne želim da živim ovdje... ne želim ni da moja djeca žive ovdje“.
Ova 31-godišnja umjetnica jedna je od hiljada Poljakinja koje su ogorčene zbog pooštravanja zakona o abortusu u toj zemlji, koja je i prije toga imala jedan od najstrožijih zakona u EU po pitanju prekida trudnoće.
FT podsjeća da je novi talas bijesa u Poljskoj izazvan nakon što je Ustavni sud u oktobru prošle godine proglasio nezakonitim prekide trudnoća u slučajevima teških deformiteta fetusa.
Užasnuta sam, jer je za mene kao ženu u reproduktivnoj dobi, opasno da ostanem u drugom stanju u Poljskoj. Plašim se za moju sestru, za moje koleginice i prijateljice, za moje rođake i za mnoge druge žene koje svakog dana srijećem, kazala je pravnica Kamila Ferenc
Odluka je stupila na snagu u januaru, nakon čega je abortus u Poljskoj dozvoljen samo u dva slučaja: ukoliko je ugroženo zdravlje majke ili je trudnoća rezultat silovanja ili incesta.
Takvi slučajevi, kako navodi FT, predstavljaju svega 2,4 odsto od ukupno 1100 abortusa koji su 2019. zakonito obavljeni u Poljskoj.
Stotine hiljada Poljaka i Poljakinja izašle su na ulice kada je ova odluka saopštena u oktobru, a aktivisti su za danas, na Međunarodni dan žena, zakazali nove proteste.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da većina Poljaka podržava neku vrstu liberalizacije zakona o abortusu.
Protivnici abortusa, često vođeni religijskim uvjerenjima u ovoj izraženo katoličkoj zemlji, kažu da je promjena neophodna kako bi se zaštitila prava nerođene djece.
„Nerođeno dijete je odvojena osoba, koja ima svoje tijelo i svoja prava. Dijete ne smije biti lišeno osnovnih prava koje ima svako ljudsko biće - prava na život“, objavila je na Fejsbuku prošlog mjeseca Kaja Godek, jedna od najpoznatijih poljskih aktivistkinja protiv abortusa.
Međutim, aktivisti su za FT kazali da će odluka Ustavnog suda samo primorati žene da rađaju djecu sa ozbiljnim deformitetima koja nemaju šansu da prežive. Takođe, tvrde da vlada nije učinila dovoljno kako bi pomogla porodicama koje imaju djecu sa posebnim potrebama, koje primaju samo ograničenu pomoć.
„Užasnuta sam jer za mene kao ženu u reproduktivnoj dobi, to znači da je ostati u drugom stanju u Poljskoj opasno. Plašim se za moju sestru, za moje koleginice i prijateljice, za moje rođake i za mnoge druge žene koje svakog dana srećem“, kazala je za britanski list Kamila Ferenc, pravnica iz Saveza za žene i planiranje porodice, grupe za zaštitu ženskih prava.
„One će biti u užasnoj poziciji... izgubile su mogućnost da slobodno odlučuju, jer nije lako imati abortus van sistema“.
U prošlosti, Poljakinje koje su to sebi mogle priuštiti išle su na abortus u susjedne zemlje koje imaju liberalnije zakone, poput Češke Republike ili Slovačke. Međutim, sada kada su putovanja ograničena zbog pandemije, eksperti kažu da će se okrenuti internetu kako bi kupile tablete iz inostranstva koje im omogućavaju da prekinu trudnoću kod kuće.
Žene u Poljskoj nijesu meta krivičnog gonjenja zbog aktivnosti koje same sprovode u cilju prekida trudnoće ukoliko je to prije 22 nedjelje.
„Nezakonite abortuse su nekada sprovodili ljekari ili neovlaštena lica, ali oni nijesu bili toliko česti. Zatim je abortus turizam naglo skočio 2000-ih godina nakon što je Poljska ušla u EU. Sada bilježimo porast prekida trudnoća kroz tablete i druga sredstva, što za njih vjerovatno predstavlja manji finansijski i emocionalni teret“, kazala je Marija Levandovska, istražiteljka o reproduktivnom zdravlju na londonskoj Školi higijene i tropske medicine.
Justina Vidrižinska, iz Aboršn drim tima, grupe koja pomaže ženama da prekinu trudnoću, kazala je da su od januara, kada je pooštren zakon, primili tri puta veći broj poziva od žena koje traže pomoć.
„Dobijamo oko 600 d0 700 telefonskih poziva mjesečno. Oko njih 100 treba da ide u inostranstvo kako bi imale abortus, a ostale... to su uglavnom žene kojima su potrebne tablete, pomoć za doziranje tableta za prekid trudnoće ili njega nakon abortusa“, kazala je Vidrižinska za FT.
„Često su to ljudske drame. Neki ljudi tome pristupaju kao nečemnu što treba da obave, drugi su veoma emotivni. Ponekad je veoma teško“.
Uprkos ogromnim protestima prošle godine, grupe za zaštitu prava žena priznaju da dokgod je na vlasti konzervativno-nacionalistička partija Pravo i pravda, mogućnost popuštanja zakona je minimalna.
Međutim, oni se nadaju da će na duge staze, debata koju je izazvala odluka Ustavnog suda dovesti do veće podrške za liberalizaciju zakona.
„Činjenična situacija za trudne žene je sada još gora. Međutim, sa druge strane mislim da smo sada na boljem putu da promijenimo situaciju nego kada je na vlasti bila prethodna vlada na čelu su desnim centrom i kada su svi mislili da je sve u najboljem redu“, kazala je Ferencova.
„Ima više hrabrosti u društvu da se otvoreno govori o abortusu. Ljudi su edukovali sebe i druge. Mislim da sada imamo više solidarnosti i snage u društvu za borbu za reproduktivna prava“.
Bonus video:
