Više od pet mjeseci pošto je oružje utihnulo na bojnim poljima Nagorno-Karabaha, prašina se sliježe u koridorima moći u Stepanakertu, de fakto glavnom gradu regiona oko kojeg se spore Jermenija i Azerbejdžan, piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
U vrlo netransparentnom političkom okruženju Karabaha, međutim, nije sasvim jasno ko se probio na vrh poslije 44-dnevnog Drugog rata za Nagorono-Karabah u kojem je Azerbejdžan ubjedljivo pobijedio krajem prošle godine.
Dva čovjeka su izgleda u tijesnoj trci za kontrolu azerbejdžanskog regiona u kojem pretežno žive etnički Jermeni: de fakto predsjednik Arajik Arutjunjan i uticajni šef bezbjednosti u regionu Vitalij Balasanjan.
Arutjunjan je bio na čelu samoproglašene Republike Arcah, kako je zovu Jermeni, od pobjede na predsjedničkim izborima u martu 2020. godine.
Ti izbori su bili najneizvjesniji u postsovjetskoj istoriji i Arutjunjan, koji je bio premijer od 2007. do 2017. godine, izašao je kao pobjednik u drugom krugu pošto je u prvom krugu imao nešto manje od 50 odsto glasova.
Jedan od njegovih protivnika u prvom krugu bio je Vitalij Balasanjan, bivši general koji je postao lider opozicije.
On je sa skoro 15 odsto glasova završio na trećem mjestu.
Međutim, pošto je loš ishod u ratu s Azerbejdžanom doveo do nezadovoljstva vođstvom Nagorno-Karabaha, Balasanjan se sada sprema da bude glavni izazivač predsjednika.
Poraz donosi promenu
Demorališući poraz rezultirao je velikom političkom promjenom u Nagorno-Karabahu.
U mjesecima poslije sporazuma 10. novembra o prekidu vatre između Jermenije i Azerbejdžana – kojim je posredovala Rusija – smijenjeni su gotovo svi ministri u regionalnoj vladi.
Sam Arutjunjan je rekao je da će podnijeti ostavku u nekom trenutku i napustiti politiku, što još nije uradio.
Arutjunjan je 2. decembra imenovao Balasanjana za šefa moćnog karabaškog Savjeta za bezbjednost, glavnog vojnog tijela u tom regionu.
Arutjunjan je dvije nedjelje kasnije objavio da su oružane snage Karabaha podređene Savjetu, čime je praktično Balasanjanu dao ogromnu moć.
Taj potez naveo je mnoge da spekulišu da će Balasanjan formalno zamijeniti Arutjunjana na čelu Karabaha i da je, zapravo, već stekao dovoljno moći da vrši vlast u otcijepljenoj teritoriji.
Ko ima najveću moć?
Međutim, i dalje je nejasno ko od njih dvojice ima veći uticaj u Karabahu.
Emil Sanamjan, saradnik na Instituta za jermenske studije Univerziteta Južne Kalifornije, smatra da je Balasanjan zaista u usponu.
Sanamjan je rekao da se čini "vrlo vjerovatnim" da će Balasanjan zamijeniti Arutjunjana na mjestu predsjednika Karabaha.
"Pitanje je kada bi se to moglo dogoditi", dodao je on, ukazujući da Karabah nije u poziciji da uskoro raspiše izbore.
Sanamjan je naznačio da bi Arutjunjan tako mogao ostati nominalni lider Karabahu, a da Balasanjan bude "praktično komandant".
Balasanjan se istakao u Prvom ratu za Nagorono-Karabah kao šef askeranskog puka koji je predvodio operaciju zauzimanja azerbejdžanskog grada Agdama 1993. godine, što je rezultiralo protjerivanjem desetina hiljada etničkih Azera.
On je napustio vojsku 2005. godine da bi se pridružio karabaškoj opoziciji, poslije čega je postao poznat kao "opozicioni general".
Balasanjan se kandidovao za predsjednika Nagorno-Karabaha 2012. godine, završivši na drugom mjestu.
Na čelu Savjeta za bezbjednosti prvi put je bio od 2016. do 2019. godine.
U posljednje dvije godine postao je poznat po svojim političkim stavovima, posebno po oštrom protivljenju jermenskom premijeru Nikolu Pašinjanu, kojeg je kritikovao kao "zapadnu marionetu".
Neki misle da je Balasanjan zbog protivljenja ranije popularnom Pašinjanu i njegovog prvog mandat na čelu Savjeta za bezbjednost platio političku cijenu.
"(Balasanjan) je 2016. godine postao šef Savjeta za bezbjednost, pridruživši se maloj grupi 'silovika' u regionu", rekao je jermenski zvaničnik upoznat s politikom u Karabahu, govoreći pod uslovom da ne bude imenovan.
"To je za njega bila prekretnica. Skroman, nekorumpirani general postao je dio najkorumpiranije grupe u Karabahu."
Sanamjan potpuno drugačije gleda na Balasanjana. "On je čovjek od integriteta i nije poznat po kriminalnim ili koruptivnim radnjama", rekao je on.
A tu je i Rusija
Narativ o usponu Balasanjana prevazišao je ono što odražava situacija u Stepanakertu, rekao je zvaničnik.
"Oko (Balasanjana) postoji prava pompa, posebno u Jerevanu, ali to ne odražava stvarnost", rekao je zvaničnik.
"Balasanjan nema administrativne resurse (kao Arutjunjan) i u parlamentu ima samo tri člana (iz njegove stranke)", dodao je on.
Posmatrači, međutim, upozoravaju da ne treba odbacivati političku njuh Arutjunjana.
"Arajik (Arutjunjan) je praktično konsolidovao vlast posljednjih nekoliko mjeseci", dodao je zvaničnik.
"Sve je vezao za sebe uvođenjem u njegov kabinet. U Karabahu sada kažu u šali: ako želite da budete ministar, samo kritikujte (Arutjunjana)", objasnio je on. "Mislim da Balasanjan ni izbliza nema uticaja (kao Arutjunjan)", rekao je on.
Kakav god bio stvaran odnos snaga iza kulisa, mnogi misle da Arutjunan i Balasanjan i dalje sviraju drugu violinu za stvarni autoritet: Rusiju.
"De fakto, stvarna vlast (u Karabahu) sada je u ruskim rukama", rekao je Benjamin Poghosjan, predsedavajući Centra za političke i ekonomske strateške studije iz Jerevana.
"(Rustam) Muradov, šef ruskih mirovnih snaga (u Karabahu), čovjek je broj jedan. Vlada Karabaha i dalje funkcioniše, ali negdje između jakog ruskog uticaja i de fakto kontrole."
Čini se da su bar za sada Arutjunjan i Balasanjan spremni da pokušaju da prevaziđu tešku situaciju u rijetko naseljenom, ratom razorenom regionu koji su jermenske snage kontrolisale od raspada Sovjetskog Saveza 1991. do prošle godine.
"Mislim da (Arutjunjan] ne ide nigdje", rekao je zvaničnik.
"Prije nekoliko mjeseci, kada su ljudi zahtijevali njegovu ostavku, rekao je da neće otići jer ga Rusi žele. On ima vrlo dobre odnose (sa Muradovom)."
"Postoje neke spekulacije da će (Arutjunjan] podnijeti ostavku 21. maja, na jednogodišnjicu (polaganja zakletve kao predsjednika), ali nisam siguran", rekao je Poghosjan.
"Mnogi ljudi takođe misle da će ostati (na funkciji i poslije tog datuma)."
Naravno, visoka politika trenutno malo interesuje prosječne jermenske civile u Karabahu, od kojih se mnogi još oporavljaju od gorkog poraza u ratu u kojem su azerbejdžanske snage zauzele velike djelove teritorije.
"Teško je spekulisati o politici s obzirom na situaciju (u kojoj se nalazi Karabah)", zaključuje Sanamjan. "Prioritet je bezbjednost ljudi."
Bonus video:
