Mira Sankar je znala da je vrijeme da odustane od sna da kupi sebi dom u Pragu nakon što je vidjela da je čak i stan, jedva dovoljan za jednu osobu, bio daleko izvan njenih platežnih moći.
Iskustvo ove 31-godišnjakinje je uobičajeno u Pragu i drugim gradovima centralne Evrope gdje su stanovi preskupi za većinu građana, uključujući i one kojima bi to bila prva nekretnina u vlasništvu. Budući da centralne banke u regionu sada podižu kamatne stope za zaduživanje, problem se samo pogoršava.
Za kupovinu stana od 70 metara kvadratnih u Češkoj je potrebno 12,2 bruto prosječnih godišnjih plata, dok je u Njemačkoj potrebno je šest prosječnih godišnjih plata, a u Norveškoj 5,1
"Odlučila sam da nastavim da budem podstanarka nakon što sam otišla u stan koji je reklamiran kao da ima 60 metara kvadratnih, ali je u suštini imao samo dvadeset dok je ostalo bila bašta", kazala je za Rojters Sankarova, producentkinja za specijalne efekte u filmskoj industriji. Ona je dodala da je taj stan prodavan za četiri miliona kruna (164 500 eura).
"Jedva da je bilo dovoljno prostora za jednu osobu i nekoliko komada namještaja. Provela sam dvije godine aktivno tražeći nešto, ali sve je preskupo i cijene ne padaju".
Dosta se pričalo o basnoslovno visokim cijenama nekretnina u zapadnim evropskim gradovima poput Londona, Pariza ili Hamburga. Međutim, u centralnoj i istočnoj Evropi je neusklađenost između cijena i lokalnih plata - koje su u prosjeku daleko ispod onih na zapadu - najakutnija.
Češka Republika je rangirana kao najnepristupačnije tržište nekretnina u Evropi gdje je potrebno 12,2 bruto godišnjih plata za kupovinu stana od 70 metara kvadratnih, pokazala je studija konsultantske kuće Deloit, objavljena 2021. godine.
Za kupovinu nekretnine u Njemačkoj potrebno je šest prosječnih godišnjih plata, a u Norveškoj 5,1. Cijena nekretnina u Češkoj takođe je skočila za 22 odsto u trećem kvartalu 2021. u odnosu na godinu ranije, što je najbrži rast u Evropskoj uniji, pokazali su podaci Eurostata.
U centru Varšave prosječna cijena po metru kvadratnom je oko 4000 eura u poređenju sa 3 770 eura koliko metar kvadratni košta u Briselu, gdje je prosječna neto plata duplo veća od plate u poljskoj prijestonici
"U problemu su sada i ljudi sa srednjim prihodima, pa čak i oni sa malo višim primanjima", kazao je Vit Hradil, glavni ekonomista u češkoj brokerskoj firmi Sirus.
"Stoga, zaposleni u osnovnim sektorima poput prosvetnih radnika, policajaca, vatrogasaca vjerovatno sebi ne mogu da priušte nikakvu nekretninu u Pragu".
Rast troškova života je sličan i u drugim češkim gradovima i centralnoevropskim državama. U Mađarskoj su se od 2010. godine cijene nekretnina više nego udvostručile.
U centru Varšave prosječna cijena po metru kvadratnom iznosi oko 4000 eura u poređenju sa 3 770 eura koliko metar kvadratni košta u Briselu, gdje je prosječna neto plata duplo veća od plate u poljskoj prijestonici, naveo je Numbeo, portal koji upoređuje troškove života.
U Pragu je problem i to što investitori dugo čekaju na izdavanje građevinske dozvole, kojih ima u ograničenom broju. Tokom 2021. ponuda u češkoj prijestonici je bila najslabija u zadnjih deset godina, pokazale su analize investitora, sa prosječno 3 300 novih stanova što je za 1 980 manje nego 2020.
Cijene nekretnina su skočile širom regiona, dijelom i zbog brzog rasta plata i dužeg perioda niskih kamatnih stopa, koje su nedavno porasle, zbog čega su krediti bili pristupačniji što je povećalo potražnju.
"Zamislite kupce koji kupuju prvi stan, koji do sada nikada nijesu bili na tržištu nekretnina, oni uglavnom nemaju šansu da kupe nešto osim ukoliko im članovi porodice ne pomognu sa značajnom količinom gotovine", kazao je Hradil.
Centralna Evropa prednjači u odnosu na ostatak Evrope po pitanju rasta kamatnih stopa nakon pandemije, usljed čega su hipotekarni troškovi porasli na nivo koji nije zabilježen prije globalne recesije 2008/09. i dodatno otežali situaciju onima koji žele da pređu prvi stepenik na stambenoj ljestvici.
Mađarska centralna banka je u januaru saopštila da će nastaviti da podiže kamatne stope kako bi suzbila inflaciju. Poljska - najveća evropska ekonomija u usponu - u utorak je ponovo podigla kamatne stope za 50 baznih poena na 2,75 procenata i nagovijestila novi rast.
Češka nacionalna banka, koja ponovo uvodi ograničenja na hipotekarna zaduživanja, poput kredita za najviše 80 odsto vrijednosti nekretnine ili ograničenja ukupnog duga u odnosu na visinu prihoda, takođe je prošle nedjelje podigla osnovnu kamatnu stopu na 4,4 odsto, što je najviše u zadnjih 20 godina.
Eksperti procjenjuju da bi kamata na hipotekarni kredit mogla uskoro dostići pet procenata, što je znatno više u odnosu na dva procenta koliko je zabilježio Fincentrum Hipoindeks prije nego što je češka centralna banka počela da podiže stope sa 0,25 u junu prošle godine.
"Najmanje 20 odsto mojih klijenata je, makar privremeno, odustalo od potrage za nekretninom zbog povećanja troškova", kazao je za Rojters Robin Petrasek, hipotekarni posrednik iz Praga. On procjenjuje da su troškovi za svaki milion kruna kredita na period od 30 godina porasli za preko 25 odsto u zadnjoj godini.
"Sa rastom kamatnih stopa jasno je da će broj ljudi koji mogu sebi da priušte kupovinu nekretnine biti manji".
Zbog vrtoglavog rasta cijena Tomas Klima i njegova vjerenica dali su se u potragu nakon što su prethodno, na početku pandemije, odložili kupovinu nadajući se da će cijene padati.
Vratili su se na tržište dok su cijene i dalje rasle i vidjeli da se stanovi prodaju skoro odmah ili da su ponude mnogo veće od tražene cijene.
"Mislili smo da će sa kovidom svi izgubiti posao i da će cijene pasti", kazao je 33-godišnji Klima. "Pratili smo tržište i vidjeli da cijene sve vrijeme rastu. Nijesmo mogli priuštiti sebi da čekamo".
Vlade traže načine da pomognu građanima
Zvaničnici traže načine kako bi pomogli onima koji prvi put kupuju nekretninu da izađu na kraj sa rastom cijena, ali su im zbog ograničene ponude donekle svezane ruke.
Mađarska je zamrzla kamatu na hipotekarne kredite na period od šest mjeseci počev od januara kako bi zaštitila građane koji se zadužuju, a porodicama su dostupni namjenski grantovi i subvencionirani bankarski krediti ukupne vrijednosti 25 miliona forinti (oko 70 400 eura)
U Poljskoj, u okviru vladinog ekonomskog programa "Poljski dogovor", država će garantovati depozit na nekretninu za 20 odsto njene vrijednosti i najviše do 100 000 zlota (oko 22 000 eura) kako bi pomogla ljudima koji ne mogu da uštede za depozit.
Gradonačelnik Praga Zdenek Hrib kazao je za Rojters da se grad fokusirao na rekonstrukciju opštinskih stanova kako bi povećao ponudu i sačuvao određeni broj stanova za zaposlene u osnovnim sektorima, poput prosvjetnih radnika, policajaca i socijalnih radnika.
"Rješavanje stambenog pitanja je jedna od glavnih tema kojima se bavimo u gradskom savjetu u Pragu", kazao je Hrib za britansku agenciju.
Bonus video:
