Francuska agencija AFP piše da se Slovenija pominje kao mogući model za napore Katalonije da se odvoji od Španije.
AFP podsjeća da je Slovenija postala nezavisna država 1991. godine u krvavom raspadu Jugoslavije.
Agencija je hronološki objasnila put Slovenije od referenduma u decembru 1990. godine, do juna 1991. godine kada je ova država, sadašnja članica EU, proglasila nezavisnost.
AFP navodi da je veliki broj građana i slovenačkih medija podržao otcjepljenje Katalonije prenoseći i rjieči predsjednika Boruta Pahora.
"Srca mnogih Slovenaca kucaju za narod Katalonije", rekao je aktuelni predsjednik Slovenije, koji je i kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima zakazanim za 22. oktobar.
Prema riječima prvog ministra spoljnih poslova nezavisne Slovenije Dimitrija Rupela, ta država istočne Evrope koja se graniči sa Austrijom, Italijom i ostalima iskoristila je "veoma prigodan trenutak".
"Mi smo nezavisnost dobili usred 'proljećne oluje' u Evropi ili, ako vam se više sviđa, usred jugoslovenske krize i krize Sovjetskog saveza krajem Hladnog rata", rekao je Rupel za AFP.
Agencija navodi da Slovenija kao i Katalonija imala snažnu ekonomiju, kao i veći stepen autonomije u okviru bivše zajedničke države.
Slovenija je, kako je Rupel rekao, išla polako.
"Održali smo referendum koji niko nije pokušao da spriječi, izveli smo ga u miru, a zatim čekali šest mjeseci da bismo proglasili nezavisnost. Sveukupno, devet mjeseci je prošlo od referenduma do kraja krize. Proces međunarodnog priznanja produžen je do proljeća 1992", istakao je Rupel.
Međutim, kako se navodi, mnogo važnije bilo je posredovanje Evropske unije i tromjesečni period tranzicije.
Za Španiju i Kataloniju, takav period bi mogao da omogući "da sva neprijateljstva i pretnje budu uklonjene kako bi pregovori bili mogući", smatra Rupel.
"EU bi trebalo da postavi okvire za takav dijalog, a zatim bismo mi mogli da pomognemo sa svojim iskustvom i saosjećanjem", dodao je on.
Zvanično, vlada Slovenije pozvala je na mirno rješenje katalonske krize, navodeći da je to unutrašnje pitanje, ali su neki vodeći političari otvoreno izneli svoje simpatije, podsjeća agencija.
"Kao predsjednik moram da budem svjestan da moja pozicija može da bude shvaćena kao miješanje u domaću politiku drugih država. Ali to je takođe pravo da kažem da smo mi Slovenci svjesni da smo nezavisnost dobili kroz samoopredjeljenje i da i drugi ljudi imaju pravo na to", rekao je slovenački predsjednik Pahor.
Bonus video:
