Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je u Kijevu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim razgovarao o podršci EU Ukrajini u borbi protiv Rusije, kao i o reformama potrebnim da se Ukrajina pridruži EU po okončanju sukoba.
Na zajedničkoj konferenciji sa Mišelom, Zelenski je pozvao saveznike Ukrajine da Kijevu isporuče više oružja što prije i ocijenio da bi to pomoglo da se garantuje bezbjednost Ukrajine i Evrope.
Mišel je poručio da će Kijevu biti potrebno još reformi kako bi se ojačala vladavina prava i kako bi Ukrajina mogla da se pridruži EU dan nakon završetka rata, prenosi Rojters.
Istakao je da je lično za to da Zapad obezbijedi tenkove Ukrajini.
Ranije danas su SAD i Njemačka pokušale da riješe zastoj koji je do sada sprječavao Zapad da pošalje moderne tenkove za koje Kijev kaže da su potrebni kako bi odnio prevagu nad Rusijom na bojnom polju.
EU takođe pomaže istragu o navodnim ratnim zločinima počinjenim tokom ruske invazije i podržava stvaranje međunarodnog tribunala za krivično gonjenje ruskog političkog i vojnog rukovodstva za napad na Ukrajinu.
Danski ministar odbrane Jakob Eleman-Jensen saopštio da će pokloniti Ukrajini 19 haubica "cezar" francuske proizvodnje, ispunjavajući želju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali usporavajući jačanje sopstvene vojske nordijske zemlje, piše Rojters.
Kijev je prošlog mjeseca zatražio od Kopenhagena da isporuči sisteme naoružanja, što je izazvalo debatu u Danskoj o tome da li zemlja može da priušti da donira preko potrebnu artiljeriju nauštrb sopstvenog naoružanja, jer nastoji da obnovi sopstvene osiromašene zalihe.
"Bili smo u stalnom kontaktu sa Ukrajincima posebno o artiljeriji Cezar i srećan sam što smo sada dobili široku podršku danskog parlamenta da je doniramo 'ukrajinskoj borbi za slobodu'", isitče se u saopštenju Elman-Jensena.
Grupa od deset zemalja obećala je novu vojnu pomoć Ukrajini, saopšteno je uoči ključnog sastanka o oružju za Kijev koji bi trebalo da se održi u Njemačkoj u petak.
Pomoć iz zemalja uključujući Estoniju, Letoniju i Poljsku uključivaće desetine ručnih raketnih lansera "stinger", protivavionske topove S-60, mitraljeze i obuku, navodi se u saopštenju, kako prenosi Rojters.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa bjeloruskim kolegom Sergejem Alejnikom u Minsku da Zapad gura Kijev da direktno ugrozi vitalne interese Rusije i Bjelorusije, prenio je Rojters.
Ukrajina je priznala da se njihova vojska povukla iz grada Soledara na istoku, koji su ruske snage zauzele prošle nedjelje u njihovoj prvoj značajnijoj pobjedi poslije višemjesečnog povlačenja.
Povezani članci
Bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev, blizak šefu države Vladimiru Putinu, upozorio je danas NATO da bi poraz Rusije u Ukrajini mogao da izazove nuklearni rat.
"Poraz nuklearne sile u konvencionalnom ratu može izazvati nuklearni rat. Nuklearne sile nikada nisu izgubile velike sukobe od kojih zavisi njihova sudbina", naveo je na Telegramu Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije.
Medvedev, predsjednik Rusije od 2008. do 2012. godine, kazao je da bi ministri odbrane članica NATO-a, koji će sjutra u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj razgovarati o strategiji Zapada protiv Rusije, trebalo da razmisle o rizicima njihove politike, prenosi agencija Rojters.
Rusija i SAD, daleko najveće nuklearne sile, posjeduju oko 90 odsto nuklearnih bojevih glava u svijetu. U Rusiji konačnu odluku o upotrebi nuklearnog oružja donosi Putin.
Dok je NATO superioran nad Rusijom kada je riječ o konvencionalnom naoružanju, Rusija je u prednosti nad alijansom u Evropi kada je u pitanju nuklearno oružje.
Upitan da li izjava Medvedeva ukazuje da Rusija podiže krizu na novi nivo, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da "apsolutno ne znači to".
Peskov je kazao da su komentari Medvedeva potpuno u skladu sa ruskom nuklearnom doktrinom koja dozvoljava nuklearni udar nakon "agresije na Rusiju konvencionalnim oružjem kada je opstanak države ugrožen".
Poglavar Ruske pravoslavne crkve, patrijarh Kiril upotrijebio je sličan ton kao Medvedev, navodeći da bi pokušaj uništenja Rusije značio kraj svijeta.
"Molimo se Gospodu da privede lude razumu i pomogne im da shvate da će svaka želja da se uništi Rusija značiti kraj svijeta", naveo je patrijarh Kiril u besjedi.
Šef paravojne grupe Vagner Jevgenij Prigožin izjavio je danas da njegovi vojnici imaju "šta da nauče" od ukrajinske vojske u vrijeme kada se vodi teška borba za zauzimanje Bahmuta na istoku Ukrajine.
"Ukrajinska vojska radi efikasno, koherentno. Imamo šta da naučimo od njih. Ali u svim slučajevima jedinice Vagnera napreduju, metar po metar", rekao je on u poruci koju je objavila njegova pres služba.
On je dao uvjeravanja da će biti zauzet Artiomovsk, kako ruske vlasti nazivaju Bahmut.
Grad ima sporni strateški interes ali je dobio simbolički značaj sa dužinom borbi koje se oko njega vode.
Prigožin je rekao da su njegove jedinice zauzele i selo južno od Bahmuta i da su "žestoke borbe" i dalje u toku.
Grupa Vagner je prošle nedjelje objavila da je zauzela Soledar, mjesto sjeveroistočno od Bahmuta koje je Moskva predstavila kao važnu fazu za opkoljavanje Bahmuta.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je oklijevanje Njemačke da odobri isporuku teških tenkova njegovoj zemlji, navodeći da se ne radi o "dobroj strategiji".
"Ima trenutaka kada ne treba oklijevati ili porediti, kad neko kaže 'isporučiću tenkove, ako neko drugi to uradi'" rekao je Zelenski koji je preko video veze govorio na radnom doručku na margini Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
To je bio osvrt na medijske izvještaje prema kojima Berlin neće da isporuči Ukrajini teške tenkove ako SAD ne isporuče svoje tenkove Abrams.
Međutim, Vašington nije spreman da pošalje Ukrajini te borbene tenkove, rekao je juče jedan visoki zvaničnik Pentangona, pravdajući to odbijanje pitanjima održavanja i obuke, ali ne isključujući da bi SAD mogle da promijene stav u budućnosti.
"Ne mislim da je to dobra strategija", rekao je ukrajinski predsjednik misleći na Berlin, koji je pod sve većim pritiskom od više evropskih susjeda da odobri isporuku tenkova Leopard njemačke proizvodnje koji su jako moćni.
Svaka isporuka vojne opreme njemačke proizvodnje mora da dobije zeleno svjetlo od Berlina. Zvaničnici Finske, Litvanije, Poljske i Britanije takođe su u utorak apelovali na brzu odluku Njemačke.
Zelenski je ponovio da je njihov cilj da oslobode svoju cjelokupnu teritoriju, uključujući Krim, koji je Rusija pripojila 2014. godine.
"Krim je naša zemlja, naša teritorija, naše more i naše planine. Dajte nam vaše oružje da možemo da povratimo naše teritorije", rekao je on u obraćanju svojim zapadnim partnerima.
Ovo je drugo obraćanje Zelenskog tokom ovogodišnjeg foruma u Davosu. On je govorio dan poslije udesa ukrajinskog helikoptera kod Kijeva u kome je stradalo 13 osoba među kojima i ukrajinski ministar unutrašnjih poslova.
Upitan o pretpostavci da se radi o nesrećnom slučaju Zelenski je rekao da se razmatra nekoliko hipoteza i da ne može o tome da govori dok se ne završi istraga.
Oko osam miliona izbjeglica iz Ukrajine stiglo je u zemlje Evrope otkako je prošlog februara ta država ušla u vojni sukob sa Rusijom, saopštio je Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR).
Navodi se da se prethodne sedmice taj broj povećao za više od deset hiljada, prenose agencije.
UNHCR je saopštio da je od 24. februara 2022. do 17. januara ove godine najviše ljudi utočište potražilo u Rusiji (2.852.395), a na drugom mjestu je Poljska sa 1.563.386 ljudi, a na trećem Njemačka sa 1.021.667.
Tačan broj ljudi koji su napustili Ukrajinu od početka rata, prema navodima UNHCR, je 7.977.980.
Navodi se da je u Češku stiglo 482.049 ljudi, u Italiju 167.925, Španiju 161.012, a u Veliku Britaniju 155.500.
Vlada SAD daje 125 miliona dolara za elektro-energetsku i drugu opremu da bi ekipama za popravke u Ukrajini pomogla da održe korak s ruskim razaranjem elektrio-sistema, rekla je šefica američke međunarodne razvojne pomoći.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) planira da novac da i za nabavku rezervnog napajanja za vodovod u Kijevu i sistem daljinskog grijanja.
Sredstva će takođe pomoći dopremanje gasnih turbina, transformatora i druge vitalne energetske opreme.
Administratorka USAID-a, Samanta Pauer koja je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švajcarskoj, najavila je danas finansijski plan za to. USAID kaže da novac dolazi iz dodatnog finansiranja Ukrajine koje je Kongres SAD odobrio prošlog mjeseca.
Ruske snage su od oktobra pojačale napade na elektroprivredu Ukrajine i drugu ključnu infrastrukturu, izazivajući prekide snabdijevanja mnogih krajeva Ukrajine strujom i prekid grijanja po zimskoj hladnoći. Radnici komunalnih preduzeća i drugi se bore da poslije baražnih napada na infrastrukturu obnove snabdijevanje strujom i grijanje.
Prethodna pomoć USAID-a energetici Ukrajine, otkako je Rusija počela invaziju u februaru, obuhvatila je isporuku 1.415 generatora za održavanje grijanja i osvjetljenja u školama, bolnicama i na drugim sličnim mjestima širom Ukrajine. USAID je uložio i 55 miliona dolara u infrastrukturu daljinskog grijanja u Ukrajini.
Bonus video:
