Rastući troškovi života jedna su od glavnih tema pred predsjedničke i parlamentarne izbore 14. maja. Nije tajna da se turska privreda već duže suočava sa krizom i izuzetno visokom inflacijom.
Prema zvaničnim podacima, u martu je stopa inflacije, u odnosu na isti mjesec prošle godine, iznosila oko 50 odsto. Ali, prema računici Nezavisne grupe za istraživanje inflacije (ENAG), turske vlasti montiraju brojke i prava inflacija iznosi čak 112 odsto.
Turska lira posljednjih godina sve više gubi vrijednost u odnosu na euro i američki dolar. Za jedan euro 2014. godine moglo je da se dobije oko 2,90 lira, a danas je to više od 21 lire.
Kada je predsjednik Redžep Tajip Erdogan prošle sedmice saopštio izborni program svoje stranke AKP, obećao je da će, ukoliko bude ponovo izabran, vratiti inflaciju na jednocifrene vrijednosti. U njegovom programu je navedeno i obećanje da će "pobijediti" nestabilnost cijena prehrambenih proizvoda.
Nije čudo da se Erdogan dohvatio ove teme – on trenutno u anketama stoji lošije od izazivača Kemala Kiličdaroglua iz kemalističke stranke CHP. Kiličdaroglu može da očekuje 49 odsto glasova – čime je blizu pobjede u prvom krugu – dok Erdogan, prema anketama, može da računa na oko 42 odsto.
Ključna tema pred izbore?
Prema studiji Sindikalnog istraživačkog centra, cijene prehrambenih proizvoda porasle su za 1.750 odsto tokom proteklih dvadeset godina tokom kojih je na vlasti Erdoganova AKP.
Turska se na globalnoj listi inflacije hrane nalazi na petom mjestu: sa 69 odsto, Turska se nalazi iza Libana, Zimbabvea, Argentine i Irana.
Prema podacima Nacionalnog udruženja za crveno meso, u proteklih mjesec dana je cijena mljevenog goveđeg mesa porasla za više od 30 odsto, dok je povećanje u prošloj godini iznosilo 147 odsto.
Kriza ne znači samo da je Turcima, na primjer, teže da odu na odmor u inostranstvo, već da je mnogima od njih sada teško da priušte namirnice za sopstvena domaćinstva: faktor koji bi mogao da utiče na odluku onih koji izađu na izbore 14. maja.
"Inflacija vezana za prehrambene proizvode će biti ključno pitanje na izborima", smatra turski politikolog Berk Esen sa Univerziteta Šabanči u Istanbulu.
"Skok cijena hrane značajno slabi vladu. Samo iz tog razloga, vlada se suočava sa problemima da sačuva svoju biračku bazu. Važan dio biračkog tijela AKP-a je niža srednja klasa. A ona je direktno pogođena inflacijom cijena hrane", rekao je Esen u za DW.
Meso i mlijeko postaju luksuz
Prosječni građani Turske više ne mogu sebi da priušte mlijeko i mesne proizvode, smatra Semsi Bajraktar, predsjednik Turskog udruženja poljoprivrednika. Proizvođači, zbog rasta cijena stočne hrane, više ne mogu da hrane svoje životinje, rekao je Bajraktar u intervjuu za DW.
"Životinje su završile u klaonicama. Smanjena je količina mlijeka koje se isporučuje prerađivačkoj industriji. Zbog povećanja troškova i smanjenja ponude, rastu cijene mesa. Potrošač se suočava sa poteškoćama da uopšte dobije pristup mesu i mliječnim proizvodima", ističe Bajraktar.
Tokom pandemije zatvoreni su bili svi hoteli i restorani, mjesta na kojima se konzumiralo mnogo mesa. "Tada nije moglo da se upotrebi čak 70 odsto mesa. Proizvođači su svoje proizvode prodavali po veoma niskim cijenama", kaže Ahmet Judžesan, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mesne industrije.
Danas su turizam i gastronomija ponovo zaživjeli, a potrošnja mesa se vratila na raniji nivo. "Ali kako sada nema dovoljno investicija, ne može da se zadovolji domaća potražnja. Zbog toga su u posljednjih šest mjeseci cijene u stalnom porastu", kaže Judžesan.
Za rast cijena on okrivljuje "pogrešnu politiku" vlade. "Tokom krize izazvane pandemijom nije došlo do adekvatnog planiranja. Nisu preduzete neophodne mjere", rekao je Judžesan u razgovoru za DW.
"Vlada želi da spasi izborni dan"
S obzirom na rast cijena, Vlada je odlučila da poveća uvoz životinja iz inostranstva. Uprava za meso i mlijeko planira uvoz preko pola miliona životinja i 8.500 tona prerađenog mesa, uglavnom iz Latinske Amerike.
Direktor Turske asocijacije proizvođača crvenog mesa požalio se da vladina politika nije održiva, već da je usmjerena "samo na spasavanje izbora".
Bulent Tunč ističe da proizvođači nisu protiv planiranog uvoza, već protiv političkog nedostatka plana: vlada donosi kontradiktorne odluke. „Ranije je ministar rekao da su sve isplanirali. Rekao je i da će se za tri godine prestati sa uvozom i da se nikada više neće uvoziti.“
"Mi smo onda u skladu s tim i vršili ulaganja. Izgrađene su stotine, hiljade pogona, osnovane su brojne nove kompanije. I odjednom kažu da će uvesti više od 500.000 životinja. To je uznemirujuće za nas kao proizvođače. Uvijek imamo scenario zbog političara koji su fokusirani na spasavanje izbornog dana“, ističe Tunč.
"Cijene se neće smanjivati"
Slično kao i Tunč, i Judžesan smatra da bi uvoz poslužio kao "utejha" za tržište. "Cijene će i dalje nastaviti da rastu, neće se smanjivati", kaže Judžesan.
Predsjednik Fondacije za zaštitu potrošača Turhan Čakar nedavno je ozbiljnost situacije opisao sledećim rečima: "Nikada u istoriji Republike prehrambeni proizvodi nisu bili skupi kao danas. Velika većina potrošača nema pristup osnovnim namirnicama. Oni ne mogu da se prehrane".
Bonus video:
