Rezultati izbora za američki Kongres i preuzimanje Predstavničkog doma od strane demokrata znak su dobrog zdravlja američke demokratije, ali takođe otvaraju vrata za velike bitke sa republikancima, koji su zadržali kontrolu nad Senatom, i predsjednikom Donaldom Trampom oko raznih pitanja – od zdravstvene zaštite, preko poreza do politike prema Evropi, smatraju svjetski mediji.
Veliki dan za demokratiju
Vraćanje Predstavničkog doma pod kontrolu demokrata mnogo je više od pobjede jedne stranke. To je znak zdravlja američke demokratije, ocjena je Vašington posta (The Washington post).
"Okrećući se protiv vodeće stranke u Vašingtonu čak i u trenutku ekonomskog prosperiteta, birači od Kej Vesta do Kanzasa odbili su da prihvate kontinuiranu degradaciju političke kulture svoje nacije... Birači širom zemlje odbili su poziv Donalda Trampa da glasaju na osnovu straha od imigranata i nisu odgovorili na njegov prikaz opozicije kao opasnih neprijatelja", navodi Post i dodaje:
"Sada će Predstavnički dom biti u poziciji da istražuje bilo koji broj potencijalnih prekršaja administracije i da zahtijeva odgovornost: užasno odvajanje djece migranata od roditelja; sumnjivu odluku da se donese pitanje o državljanstvu do popisa 2020; predsjednikovo ometanje istrage specijalnog istražitelja Roberta Mulera (Roberta S. Muellera III).
Utorak je bio dobar dan za demokrate. Može biti dobar dan i za republikance ako izvuku pouku iz njihovog poraza u Domu i razmisle o „đavoljem ugovoru“ sa Trampom."
Demokrate su osvojile Predstavnički dom. Šta sada?
Kontrola Doma u naredne dvije godine demokratama će dati priliku da pokažu da postoji bolji model zakonodavstva, da Kongres može učiniti više za Amerikance od smanjivanja poreza za bogate i ugrožavanja sistema zdravstvene zaštite svima ostalima, piše Njujork Tajms (The New York Times).
"Za kongresne izbore, demokrati su donijeli tri politička cilja: smanjivanje troškova zdravstvene zaštite, stvaranje radnih mjesta investiranjem u infrastrukturu i "čišćenje“ politike putem sveobuhvatnog reformskog paketa koji bi pooštrio etičke zakone i podstakao integritet našeg izbornog sistema."
I predsjednik je izrazio svoj entuzijazam za ove stvari, bilo da je to stvarno ili da je glumio. To daje demokratima šansu da potiču predsjednika Trampa da pokaže je li zaista zainteresiran da napreduje u vezi s njegovim postavljenim ciljevima ili je imao licemjernu namjeru provođenja stranačkog rovovskog rata tokom ostatka svog mandata, piše NYT i navodi da se očekuje da će se na dnevnom redu demokrata prvo naći paket reformi.
"Takođe planiraju brzo rješavati pitanje Dreamersa, odnosno sudbine oko 700.000 imigranata koji su u Sjedinjene Države dovedeni ilegalno kao djeca i kojima je zaštitu od deportacije osigurao predsjednik Barak Obama (Barack Obama). Pronalaženje kompromisnog rješenja sa Trampom bila bi dobra strategija i dobra politika."
Naravno, čak i ako predsjednik bude zainteresiran da zabilježi nekoliko dvostrukih pobjeda, mala je vjerovatnoća da će republikanski senat surađivati, stoji u tekstu.
Slijedi teži dio
Umjetnik performansa u srcu, predsjednik Tramp uspješno je izbore u Sjedinjenim Američkim Državama pretvorio u izbore o sebi, sprintovao preko osam država za šest dana i predsjedavao na 11 skupova na kojima su glavne teme u nasilnoj i napetoj političkoj sezoni bili strah, rasizam i podjele, piše Blumberg (Bloomberg) i dodaje:
“Da je Tramp bio drugačiji čovjek - manje samozadovoljan, manje oskudan, manje demagog - možda bi zaštitio svoju ulogu dok su se izbori približavali i ne bi izbore pretvorio u izbore o sebi... Onda razumijete zašto on nije mogao drugačije nego tako nastaviti posljednjih nekoliko sedmica. Scena je uzavrela.“
Blumberg ocjenjuje i da ljudi mogu raspravljati o tome da li je najbolja strategija Trampa da radi sa ili protiv Demokrata koji vode Predstavnički dom i njegove razne moćne komisije.
”Tramp, međutim, nikada nije bio disciplinovani strateški operater. On je egoističan, gladan za tim da bude u centru pažnje i želi da kaže da je "pobjednik". On djeluje emocionalno i narcisoidno. Protivljenje će biti njegov podrazumijevani odgovor (bar na početku).”
Tramp se sada suočava sa borbom s Kongresom
Fajnenšl Tajms (Financial Times) piše da je najveći poduhvat Trampove prve dvije godine kao američkog predsjednika ogroman porez.
“Preostale dvije će vjerovatno početi s bitkom oko toga da li će njegovi lični porezi biti objavljeni. Razlika između jedinstvene federalne vlade SAD i podijeljene je uvijek ogromna. Ovoga puta kontrast će biti kao noć i dan…
U utorak uveče demokrate su stekle kontrolu nad Predstavničkim domom, što znači da sada imaju moć većine uz pomoć koje mogu da istražuju krivične optužbe na račun Trampove administracije.“
FT navodi i da je u utorak uveče ojačala realnost partijske podjele u SAD, što odgovara Trampu.
“Narednih nekoliko mjeseci će ponuditi rijetko viđen spektakl u američkoj politici. Jedan dio Vlade će tražiti dokaze kojima će potvrditi da je predsjednik kriminalac. On će, pak, pokušati da obori svoje optužioce kao ne-američke… Ako ste mislili da su zadnje dvije godine bile zanimljive, vi još niste vidjeli ništa.”
Šta je sljedeće?
Izbori u utorak su zvučali kao početni pucanj za dugu, krcatu, skupu i bez sumnje dramatičnu trku za predsjednika, objavljuje Rojters (Reuters) i ocjenjuje da demokrate, koja su imala talas zamaha na osnovu kojeg su dobili Predstavnički dom SAD, po prvi put od početka kampanje 2004. godine ulaze u predsjednički ciklus bez jasnog fronta.
"Demokrati se već bore sa pitanjima koji će kandidat, strategija i pristup najverovatnije pobijediti Trampa 3. novembra 2020. godine. Očekuje se da će mnoge demokrate uskoro krenuti u trku, u narednih nekoliko mjeseci.”
Rojters podsjeća i da su demokrate rekle da je kampanja za kongresne izbore ponudila puno ohrabrujućih znakova za trku za 2020. godinu.
“Demokratski kandidati će morati da se u borbi kreću između partijskog establišmenta i progresivnih krila koja su se rasula tokom primarnih izbora 2016. godine između Hilari Klinton (Hillary Clinton) i Bernija Sandersa (Bernie Sanders), a očekuje se da će nekoliko kandidata ispitati koliko daleko mogu lijevo da odu, a da još uvijek osvajaju nacionalne izbore.”
Amerika je odmakla od propasti, ali mnogo toga tek treba uraditi
Rezultati kongresnih izbora jasno su pokazali da se spremaju nevolje za predsjednika Trampa. Ali hoće li demokrate iskoristiti ovu priliku, pita se kolumnistica Gardijana (The Guardian) Džil Ejbramson (Jill Abramson):
"Bila je to dobra noć za demokrate. To nije bio liberalni "plavi talas" kojem su se neki nadali, ali bi mogao biti početak. Izbori nisu bili presudan referendum o predsjedniku Trampu, ali su stvorili mogućnost provjere njegove autoritarne moći“.
Uzimanje kontrole nad Predstavničkim domom je velika pobjeda, čak iako je bilo očekivano, smatra autorica teksta.
Rezultati su jasno pokazali da su nevolje na vidiku za predsjednika Trampa. Milerov izvještaj tek treba da bude objavljen, a osim toga predsjedavajući odbora tek treba iskoristiti svoje nadzorne ovlasti da istraži veliku mrežu korupcije koja je očigledna.
Demokrate koji će kontrolisati moćni Odbor za finansije i proračun u Predstavničkom domu odmah su objavili da namjeravaju zahtijevati poreznu evidenciju predsjednika, što će dovesti do još jednog pravnog sukoba s Bijelom kućom.
Ali demokrate moraju biti pametne i ne igrati na predsjednikovom terenu. Bilo je ohrabrujuće vidjeti da demokrate imaju jedinstvenu poruku u predizbornoj kampanji, fokusirajući se na zdravstvenu zaštitu i važnost pokrivenosti postojećeg stanja. Moraju ostati pri tome, piše Gardijan.
Šta demokratski Predstavnički dom znači za Evropu?
Politiko (Politico) ocjenjuje da izbori u Americi znače i promjene za Evropu, odnosno da politička premještanja u Vošingtonu donose nove perspektive - i nove mogućnosti - za odnose između SAD i EU, NATO-a i Evrope, koji su naročito patili tokom protekle godine dok je odnos američkog predsjednika i republikanaca u Kongresu išao od ravnodušnosti do neprijateljstva.
“Kontrola demokrata će akutno promijeniti situaciju za profesionalne euro-posmatrače Kapitol Hila. Tokom proteklih šest godina, osnovno tijelo koje se bavi Evropom je u suštini u žabokrečini. Njegov predsjednik, Dana Rorabejker (Dana Rohrabacher), izgubio je bitku za ponovni izbor…
Dok je Rohrabejker dozvolio da se ispita tursko odbacivanje demokratije, efikasno je blokira razmatranje Doma u vezi s aktivnostima SAD-a u nekim od najvećih pitanja”, piše Politiko, i kao neka od tih pitanja navodi rat u regiji Donbas u Ukrajini; približavanje Makedonije Evropi; proširenje NATO-a u Crnu Goru.
“Osim evropskog podkomiteta, biće dramatično uzbudljivo interesovanje najvišeg Doma za vanjske poslove u Rusiji i na Balkanu. Rusija je jasna. Ali Balkan nije toliko. To nije samo zbog novog geopolitičkog značaja regiona, već i zbog ličnog interesa vjerovatnog dolazećeg predsjednika Predstavničkog Doma. Predstavnik Komiteta za vanjske poslove Doma Eliot Engel (Eliot Engel) odlučio je da bude čovjek Kosova na Kapitol Hilu, a bio je i koordinator američkih odnosa u Crnoj Gori, Makedoniji i Bosni.”
Bonus video:
