Ruski predsjednik Vladimir Putin nastojao je da ubijedi investitore da je posvećen izgradnji „nove ekonomije“ putem liberalnih reformi i privatizacije i poručio da neće dozvoliti da se protesti protiv njega pretvore u građanske nemire.
Međutim, u njegovom prvom velikom obraćanju investitorima od kada se u vratio u Kremlj, Putin nije ponudio ništa novo i nisu svi ubijeđeni da će učiniti više da ispuni obećanja o ekonomskim i političkim reformama tokom šestogodišnjeg mandata nego što je u posljednjih 12 godina kao vrhovni vladar Rusije.
„Rekao je prave stvari publici, ali je uticaj tih riječi sve manji”, rekao je Rojtersu Roland Neš, šef investicionih strategija u hedž fondu Verno kapital, čije je sjedište u Moskvi.
Povodom glavnih pritužbi u vezi sa biznisom u Rusiji, Putin je rekao da će nastaviti prodaju strateški nevažne državne imovine, borbu protiv korupcije, pojednostavljenje birokratske procedure, jačanje svojinskih prava i smanjenje zavisnosti Rusije od izvoza energije.
Kazao je da privatizacija mora biti poštena i otvorena za strance – aludirajući na ugovore iz prošlosti koji su malom broju ruskih biznismena omogućili da nagomilaju bogatstvo i uticaj.
„Razradili smo čitav program opsežnih reformi, koji je dobio veliku podršku. Njegovo ispunjenje smatram svojim primarnim zadatkom”, rekao je Putin na godišnjem investicionom forumu u Sankt Peterburgu, kolijevci Boljševičke revolucije 1917.
Međutim, tokom 45-minutnog govora na događaju koji je ruski pandan Davosu, Putin je naglasio potrebu za ekonomskom i političkom stabilnošću i nije najavio nikakve nove političke inicijative, prenio je Rojters.
Poručio je da je Rusija jaka i stabilna, da će se reformisati sopstvenim tempom i na sopstveni način dok gradi „novu ekonomiju – otpornu na sve vrste šokova i sposobnu za snažni rast u surovom spoljašnjem ambijentu”.
Putin je rekao da je Rusija u boljem stanju od mnogih država, posebno zaduženih evropskih ekonomija.
On je takođe uputio upozorenje organizatorima najvećih protesta protiv njegove vladavine od kada je došao na vlast 2000.
„Svako ko sebe smatra političarem u obavezi je da izrazi svoj stav isključivo u zakonskim okvirima rekao je bivši špijun KGB-a.
Ukazao je da će proteste smatrati prijetnjom za samu državu i to iskoristiti kao osnov za obračun ako izmaknu kontroli.
Priznao je da želja za promjenom često donosi napredak ali je dodao da „ona postaje kontraproduktivna i čak opasna ako vodi uništenju građanskog mira i same države.“
„Mislim da je Putin majstor fraza. Međutim, očigledno je da građanski mir podrivaju krađa izbora, nedemokratska vlast i odbijanje da odu,“ rekao je opozicioni lider Genadij Gudkov.
U još jednom potezu sa ciljem da privuče investitore, Putin je imenovao Borisa Titova, bivšeg šefa jedne grupe za lobiranje u biznisu, za ombdusmana koji će vlasnicima kompanija i direktorima pomagati da odbrane svoja prava u sudskim procesima.
Putin je kazao da Rusija neće ograničavati odliv kapitala – koji je prošle godine iznosio rekordnih 80 milijardi dolara, što je pokazatelj nedovoljnog povjerenja u njenu ekonomiju – i naglasio koliko daleko je stigla od raspada Sovjetskog Saveza 1991.
Međutim, neki investitori kažu da je u prošlosti bilo dosta sličnih izjava da bi vjerovali da će sada doći do akcije.
Jedan zapadni bankar je rekao: „Proveo je puno vremena na ubjeđivanje da je ostatak svijeta u haosu a mi smo jaki...Govorio je: Nemojte nam govoriti kako da dovedemo našu kuću u red kada niste u stanju da to sami učinite.“
Pad cijena nafte loša vijest za Putina
Pad cijena nafte brzinom koja nije viđena od 2008, analitičari ocjenjuju riječima poput „katastrofa“ i „ogroman pritisak“ za države čija se ekonomija zasniva na izvozu „crnog zlata“.
Niko ne očekuje novi talas rušenja režima kao u „arapskom proljeću“, ali je to sumoran scenario za lidere „naftokratija“, piše „Forin polisi”. Cijena nafte koja se prodaje u SAD opala je na 83,27 dolara za barel u ponedjeljak, a cijena barela sirove nafte brent na 96,05 dolara.
Prognoza ekonomiste Filipa Verlegera je još mračnija – pad do 40 dolara po barelu do novembra”
S obzirom na to da je prema generalno prihvaćenim procjenama, Iranu, Rusiju i Venecueli za očuvanje ravnoteže budžeta potrebna cijena od najmanje 110 dolara za barel, jasno je u čemu je problem, navodi se u članku.
„Imajući u vidu već postojeći jaz u prihodima, može se samo nagađati šta će se desiti ako cijene padnu za još 20 dolara po barelu na duži period, što Edvard Moris iz Sitigrupe smatra mogućim.
Prognoza ekonomiste Filipa Verlegera je još mračnija – pad do 40 dolara po barelu do novembra”, piše američki list. U Rusiji, na primjer, pad od 35, 40 ili čak 60 dolara po barelu bio bi fiskalno katastrofalan, izjavio je Endru Kučins iz Centra za strateške i međunarodne studije. To bi moglo ugroziti Putinovu poziciju, jer su njegova „popularnost i autoritet blisko povezani sa ekonomskim rastom”, rekao je Kučins.
U tekstu se ističe da, uz mali broj izuzetaka, isto važi za ostale svjetske „naftolidere“, koji prihodima od tog energenta finansiraju ogromnu socijalnu potrošnju sa ciljem da suzbiju moguće nezadovoljstvo svoh naroda.
Galerija
Bonus video:
