Što se događa sa suverenitetom neke zemlje kada ona doslovno potone u okean?

Što se događa sa suverenitetom neke zemlje kada ona doslovno potone u okean? S ovim pitanjem bez presedana suočavaju se brojne ostrvske države koje su ugrožene rastom nivoa mora. Pravni stručnjaci, diplomate i drugi eksperti razmatrali su takav scenario prošle sedmice na Pravnom fakultetu univerziteta Kolumbija u Njujorku.

Nivo mora proteklih decenija povećava se za nekoliko milimetara svake godine, a sada prijeti povećanjem koje će se mjeriti centimetrima.

Ovo bi moglo biti dovoljno da potopi neke ostrvske države. Konferencija na tu temu, održana na univerzitetu Kolumbija, istražila je pravne implikacije globalnih klimatskih promjena i rast nivoa svjetskih okeana.

Na skupu je priznato da suverenitet daje pravo državljanstva, diplomatskog statusa, prava iskorištavanja minerala i druge privilegije koje donosi državnost.

Međutim, Rozmeri Rejfjuz, profesorica prava na australijskom univerzitetu Novog Južnog Velsa kaže da je sljedeće pitanje znatno teže: "Imamo pravila oko stvaranja država, ali nemamo nikakva pravila oko država koje fizički nestanu sa Zemljine površine."

Dakle, šta će se dogoditi s jednom takvom zemljom? Hoće li zadržati članstvo u Ujedinjenim nacijama? Ko je odgovoran za njene državljane? Hoće li oni imati pasoše? Ko polaže pravo i sprovodi zakone koji se tiču iskorištavanja ruda i minerala i ribarskih prava oko te potopljene ostrvske zemlje? Međunarodno pravo nema odgovore na ta pitanja.

Ambasador Maršalskih ostrva pri Ujedinjenim nacijama, Filip Miler, ističe kako ne postoji svijest hitnosti u pronalaženju odgovora na ta pitanja, ali ni oko reakcije na uzroke globalnog otopljavanja koje je - kako mnogi vjeruju - odgovorno za rast nivoa svjetskih mora: "Čak i ako postignemo pravni sporazum uskoro, u šta sumnjam, većina glavnih svjetskih, uticajnih sila ne učestvuje u ovom procesu", prenosi VOA.

Kako su kazali učesnicii skupa, među tim silama nema industrijskih zemalja kao npr. Sjedinjenih Država i Kine, koje izbacuju većinu ugljendioksida i drugih štetnih gasova u atmosferu. Većina klimatologa vjeruje da su ti gasovi glavni razlog za globalno otopljavanje.

Meri Elen Car, sa Geološkog instituta univerziteta Kolumbija, kaže da će se godišnji rast nivoa mora, od nekoliko milimetara svake godine, dramatično povećati do 2100-te: "Nivo mora mogao bi rasti i za jedan metar godišnje do 2100. To ne možemo promijeniti. Može li biti još više? Apsolutno, ali ne više od deset metara."

ljudska civilizacija znači solidarnost, a ne prepuštanja drugih njihovoj sudbini. A vrijeme za izbjegavanje te sudbine - ističe.

Dženi Grote Stoutenburg, pravni stručnjak univerziteta Kolumbija ističe kako je teško dokazati odgovornost za klimatske promjene: "Čak i ako se ne može uspostaviti pravna odgovornost države bi trebale priznati moralnu odgovornost za neproporcionalno korištenje atmosfere i nastaviti da priznaju ostrvske zemlje iz osjećaja međunarodne pravde i solidarnosti."

Ambasador još jedne države koja je na udaru mora, Zelenortskih ostrva, Antonio Lima je upozorio da ukoliko narodi većih država ne pomognu ugroženim ostrvima i sami će biti osuđeni na istu sudbinu:

"Mi smo stražari svijeta, male ostrvske zemlje u razvoju. Ono što se događa nama danas dogodiće se ostatku svijeta sjutra."

I zaista, naučnici predviđaju da će se zbog rasta nivoa mora ljudi koji žive u priobalnim područjima velikih zemalja suočiti s istom prijetnjom kao i stanovnici malih ostrvskih država.

Konferencija na univerzitetu Kolumbija nije dala definitivne odgovore na pitanja koja su postavljena, ali je uputila moralni izazov međunarodnoj zajednici da preduzme mjere za sprječavanje potapanja manjih ostrvskih zemalja uslijed rasta nivoa mora.

Kao što je rekao ambasador Lima, ljudska civilizacija znači solidarnost, a ne prepuštanja drugih njihovoj sudbini. A vrijeme za izbjegavanje te sudbine, kaže on - ističe.