Hapšenje u Brazilu kriminalne grupe, predvođene Srbima, osumnjičene za trgovinu drogom, baca novo svijetlo na rastući problem te najveće južnoameričke zemlje, a to su strani karteli koji je sve više koriste kao koridor za izvoz kokaina sa tog kontinenta u Evropu i druge djelove svijeta, piše AP.
Stručnjaci za bezbjednost, takođe, ističu da postojanje takvih kriminalnih organizacija širom Latinske Amerike ne samo što destabilizuje region, već bi moglo biti opasno i za SAD i druge zemlje, zbog sumnji da grupe koje finansiraju terorističke akcije sredstva skupljaju iz nelegalne trgovine drogom u sredinama u kojima se zakon manje poštuje.
AP podsjeća da je 16 članova osumnjičenih da pripadaju srpskom klanu uhapšeno između prošle nedjelje i utorka širom Brazila, što je potvrdila u petak federalna policija te zemlje.
Hapšenjem je okončana dvogodišnja operacija u kojoj je uhapšeno 35 ljudi i zaplijenjeno 620 kilograma kokaina, vrijednih oko 1,2 miliona dolara.
Brazilska policija je saopštila da su osam uhapšenih državljani Srbije i da je srpska vlada tražila ekstradiciju jednog osumnjičenog da vodi grupu.
Brazilska policija nije identifikovala osumnjičene, ali AP podsjeća da je ministarka pravde Srbije Snežana Malović izjavila da je reč o Goranu Nešiću i Dejanu Stojanoviću, zvanom Keka, čije će izručenje Srbija tražiti.
Srpski zvaničnici su izjavili da su na slučaju radili zajedno sa brazilskim vlastima i američkom upravom za borbu protiv trgovine narkoticima (DEA), koja je potvrdila da je pomagala u istrazi, ali nije iznosila detalje.
Hapšenjem je okončana dvogodišnja operacija u kojoj je uhapšeno 35 ljudi i zaplijenjeno 620 kilograma kokaina, vrijednih oko 1,2 miliona dolara.
Srpske bande u Brazilu rade najmanje deceniju
Valter Majerović, nekadašnji brazilski car droge, kako ga naziva AP, izjavio je da srpske bande djeluju u Brazilu najmanje deceniju, kao i druge međunarodne kriminalne organizacije.
"Trgovci drogom Brazil koriste kao dvosmjerni koridor, za primanje kvalitetne droge iz Kolumbije i Perua, koju šalju za Afriku, odakle se preusmerava ka Evropi i Aziji", objasnio je Majerović.
Jedan od načina za skrivanje para dobijenim od prodaje droge je kupovina nekretnina, zbog čega je Brazil postao najaktraktnivnije tržište nekretninama na zapadnoj polulopti.
On je dodao da je Bolivija snabdjevač manje čistog kokaina, uglavnog za brazilsko tržište, iako američki zvaničnici tvrde da su strani trgovci drogom i tu nedavno stvorili sofisticiranije laboratorije koje koriste kolumbijsku tehnologiju.
Tri Srbina su prošle godine ubijena u Boliviji gdje su radili kao tjelohranitelji za lokalnog trgovca drogom, podsjeća AP.
Majerović je rekao da je brazilski ekonomski bum privukao više stranih kriminalaca.
"Kako njegova ekonomija postaje jača i privlači sve više i više investicija, tako privlači i veću pažnju međunarodnih trgovaca drogom, koji peru pare od profita koji ostvaruju od droga u Brazilu", izjavio je on.
Jedan od načina za skrivanje para dobijenim od prodaje droge je kupovina nekretnina, rekao je Majerović i dodao da je Brazil postao najaktraktnivnije tržište nekretninama na zapadnoj polulopti.
U SAD vide opasnost
Policija je saopštila da je federalni sud naredio zaplenu imovine osumnjičenih koja uključuje 31 zgradu, 15 luksuznih automobila i tri jahte, ukupne vrijednosti od oko 16 miliona dolara.
Šef američke južne vojne komande general Daglas Frejzer izjavio je u Majamiju da SAD moraju da prepoznaju povećanu opasnost od transnacionalih kriminalnih organizacija širom Latinske Amerike.
Prema njegovim riječima, zabrinutost izaziva ne samo trgovina drogom, već i trgovina oružjem, pranje novca, kao i trgovina ljudima.
On je naglasio da zemlje koje nemaju načine ili volju da se bore protiv rastućih kriminalnih poduhvata mogu postati mjesta gdje terorističke organizacije prikupljaju sredstva i organizuju se.
Bonus video:
