Uprkos sve nasilnijem obračunu s policijom, masovne demonstracije u Hong Kongu koje pozivaju na demokratiju ušle su u svoju desetu uzastopnu sedmicu.
Dok nevladine organizacije i aktivisti upozoravaju na prekomjernu upotrebu sile policijskih snaga nad prodemokratskim demonstrantima, Kina upućuje sve žešće prijetnje o mogućoj direktnoj intervenciji na teritoriji Hong Konga, što može biti reputacijski i ekonomski rizik za zemlju koja se dugo oporavljala od izolacije nakon krvavog slamanja demonstracija na Tiananmenu prije 30 godina, pišu svjetski mediji.
Deseta sedmica protesta
Prodemokratski protesti u Hong Kongu traju već deset sedmica, policijske snage su sve nasilnije i nema naznaka da će se ijedna strana povući, piše list Gardijan (The Guardian).
Grupe za zaštitu prava i demokratski aktivisti optužili su policiju u Hong Kongu da je proteklih dana koristila pretjeranu silu ispalivši suzavac u zatvorenu stanicu podzemne željeznice nakon masovnih hapšenja koja su sproveli policajci preobučeni u demonstrante. Policija je također prijavila povrede među svojim redovima - iritacije očiju uzrokovane laserskim pokazivačima i opekotine od benzinske bombe.
Komentarišući video snimke kako policija ispaljuje suzavac na stanicu podzemne željeznice u nedjelju navečer u Kvajifongu i nesmrtonosne projektile u neposrednoj blizini demonstranata koji su pokušavali pobjeći iz metroa, direktor organizacije Amnesti internešnel (Amnesty International) Hong Konga Man-Kei Tam je doveo u pitanje upotrebu takve sile jer se činilo, kako kaže, da demonstranti ne pokazuju agresiju prema policajcima.
Posmatrač građanskih prava, lokalna grupa za zaštitu prava koja šalje posmatrače na proteste, također ukazuje na policijsko nasilje ali i korištenje policijskih službenika koji su preobučeni kao demonstranti, “koji su možda djelovali kao agitatori prije nego su izvršili masovna hapšenja”.
Tokom vikenda, dodaje Gardijan, novinare je napala grupa stanovnika za koje se vjeruje da su prokineske pristalice. "Nasilje nad novinarima, bilo da dolazi od policije ili propekinške mafije, postalo je sistematsko i jasno ima za cilj da obeshrabri medije od praćenja protesta u Hong Kongu", rekao je Sedrik Alvijani (Cédric Alviani), šef ureda Reportera bez granica Istočne Azije, ujedno pozivajući na nezavisnu istragu o brutalnosti na protestima.
Nakon informacija o upotrebi prekomjerne policijske sile tokom vikenda, nekoliko hiljada demonstranta je u ponedjeljak blokiralo aerodrom. U jeku protesta, zakonodavci i novinari su pozvani da svjedoče demonstraciji vodenih topova, za koje je Amnesti upozorio da mogu dovesti do ozbiljnih ozljeda ako se zlouptrijebe unutar zatvorenih prostora Hong Konga.
Demonstracija vodene sile
Policija Hong Konga je u ponedjeljak demonstrirala vodeni top za razbijanje demonstracija u znak upozorenja demonstrantima kako vlasti pooštravaju svoj pristup zbog nasilja koje već dva mjeseca zarobljava azijsko financijsko središte, navodi agencija Rojters (Reuters).
Policija nikad ranije nije koristila vodeni top, iako su dva kupljena nakon prodemokratskih protesta 2014. godine, ističe agencija. Povodom prikazivanja topa oglasio se Amnesti internešnal koji je ocijenio da je riječ o moćnom oružju dometa do 40 metara koje može izazvati ozbiljne povrede, pa čak i smrt. Ali neki glasovi establišmenta zahtijevali su njegovo korištenje, ukazuje Rojters citirajući propekinškog zastupnika, Junisa Hoa, koji je na svom Fejsbuk profilu napisao: „Okusit ćete vodene topove! Vrlo brzo!“.
Sve nasilnije demonstracije ovog ljeta uronile su teritorij pod kineskim vlastima u najozbiljniju krizu posljednjih decenija, predstavljajući jedan od najvećih izazova kineskom vođi Si Đipingu otkako je došao na vlast 2012. godine. Policija je uhapsila više od 600 ljudi od kada su nemiri započeli prije više od dva mjeseca, navodi agencija.
Demonstranti kažu da se bore protiv erozije aranžmana "jedna zemlja, dva sistema" koji osigurava određenu autonomiju za Hong Kong od kada ga je Britanija vratila Kini 1997. godine. Oni traže ostavku gradskog čelnice Keri Lam (Carrie) i nezavisnu istragu postupanja prema demonstrantima.
Vlasti su nazvale demonstracije nezakonitim i opasnim, naglašavajući njihov utjecaj na ekonomiju koja već propada. Također, ukazuje Rojters, Peking kaže da kriminalci i agitatori podstiču nasilje ohrabreni „miješanjem“ stranih sila.
Američka "crna ruka" kao izgovor
Dok se Hong Kong pripremao za deseti vikend protesta, Kina je uz pomoć provladinih medija optužila SAD da podržavaju demonstracije i potiču nemire, te je upozorila na mogućnost direktne intervencije ako vlasti Hong Konga ne uspiju same ugasiti nemire, piše Volstrit žurnal (The Wall Street Journal).
Krajem prošle sedmice, propekinški mediji objavili su fotografiju Džuli Eda (Julie Edah), šefice političke jedinice generalnog konzulata SAD-a u Hong Kongu, koja se u predvorju hotela sastala s istaknutim članovima opozicije, uključujući 22-godišnjeg Džošuu Vonga, ključne figure u protestima koji su potresli Hong Kong prije pet godina.
Izvještaji kineskih medija s kopna ukazali su na sastanak kao dokaz da je američka "crna ruka" stajala iza protesta, piše njujorški konzervativni list navodeći da je državna radiotelevizija CCTV navela u petak kako je Centralna obavještajna agencija poznata po poticanju "revolucija u boji", a odnosi se na demonstracije koje su se dogodile u bivšim sovjetskim državama tokom prethodnog desetljeća. Zvaničnici Pekinga su također rekli da su nemiri u Hong Kongu označeni kao obojena revolucija, ukazuje list.
Hongkongski aktivisti odbacili su optužbe Pekinga o umiješanosti SAD-a, rekavši da su kineske središnje vlasti imale istoriju prebacivanja krivice na strance kada situacije izmaknu kontroli, te da su takve tvrdnje usmjerene na jačanje kineskog moralnog autoriteta u slučaju da budu potrebne drastičnije akcije. "Budući da Peking razmišlja o drakonskim mjerama, potrebno im je opravdanje", rekao je Vili Lam (Willy), profesor na Kineskom univerzitetu u Hong Kongu.
Vlada se utrkuje protiv roka 1. oktobra da uguši proteste, kažu eksperti za politiku, kada će kineski čelnici htjeti proslaviti 70. godišnjicu osnivanja Kine bez nemira u Hong Kongu. Kako će se događaji odvijati u narednih nekoliko dana mogli bi biti važni nakon višemjesečnih nemira u ovoj bivšoj britanskoj koloniji koja uživa ograničenu autonomiju pod kineskom vlašću.
Trampovo zeleno svjetlo
Sve je više znakova da se u Hong Kongu treba dogoditi nešto zaista strašno. Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u suštini je dao kineskim vladarima zeleno svjetlo za gušenje prodemokratskih protesta. Njegove neprimjerene opaske mogle bi imati ozbiljne posljedice, napisala je Frida Gitis (Ghitis) kolumnistica Vašington posta(The Washington Post).
Ono što Komunistička partija Kine čini, naravno, njena je odgovornost, a ona će snositi odgovornost ako se kriza u Hong Kongu završi u krvoproliću. Ali ostatak svijeta, a posebno Sjedinjene Države, imaju obavezu upozoriti na pokolj nevinih i zalagati se za vrijednosti slobodnih društava.
Novinar je prošle sedmice pitao Trampa da li je zabrinut zbog izvještaja da se kineska vojska možda priprema za intervenciju. Odgovor predsjednika je predstavljao poziv za suzbijanje demonstranata, ukazuje kolumnistica ističući kako je Tramp rekao da je to između Kine i Hong Konga, te da se "nešto vjerovatno događa s Hong Kongom, jer kada pogledate, znate, šta se događa, imali su nerede duži vremenski period".
Tramp je potpuno odustao od bilo kakvog zahtjeva za moralnim autoritetom Sjedinjenih Država. U vrijeme kada su stotine hiljada stanovnika Hong Konga hrabro izlazile na ulice kako bi braneći svoja prava, demonstrativna nezainteresovanost predsjednika Sjedinjenih Država je skandalozna - i opasna, ocjenjuje Vašington post.
Građani Hong Konga, čija su ljudska prava, autonomija i sloboda trebali biti zagarantovani do 2047. godine prema sporazumu koji je teritoriju iz Velike Britanije predao Kini, vidjeli su da Peking postepeno narušava njihove slobode. Oni protestuju već skoro dva mjeseca - a počeli su odmah nakon obilježavanja 30. godišnjice masakra na Trgu Tiananmenu, kada su kineski tenkovi srušili mirne demonstrante koji su tražili demokratske reforme. Oni previše dobro znaju rizike s kojima su suočeni, napisala je kolumnistica vašingtonskog lista.
Ekonomski rizik za Kinu
Dok Kina širi strahovanja od krvavog suzbijanja protesta u drugom "Tiananmenu", analitičari kažu da će potencijalno katastrofalne ekonomske i političke posljedice odvratiti Peking od bilo kakve otvorene vojne intervencije u Hong Kongu, ocjenjuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Kako su sukobi između prodemokratskih demonstranata i policije u bivšoj britanskoj koloniji postali sve silovitiji, osuda Pekinga postala je zlokobnija, uz upozorenja da će oni koji se igraju vatrom "umrijeti od nje".
U isto vrijeme, vojni garnizon Narodnooslobodilačke vojske u Hong Kongu objavio je video snimak na kojem se vidi vježba protiv pobune u kojoj vojnici s jurišnim puškama, oklopnim transporterima i vodenim topovima rastjeruju gomilu demonstranata.
Također, prošle sedmice kineska policija objavila je video kako izvodi sličnu vježbu u Šenzenu, na granici s Hong Kongom. U oba videa, sigurnosne snage u punoj opremi za nerede koristile su suzavac i štitove kako bi rastjerale "demonstrante" obučene u građevinske kape i maske - što podsjeća na demonstrante u Hong Kongu.
No, stručnjaci smatraju da Peking želi iskoristi prijetnju direktnom intervencijom kako bi pokušao zastrašiti demonstrante, ali da je slanje vojske u Hong Kong prevelik reputacijski i ekonomski rizik za Kinu, ističe AFP.
Kineska brutalna borba protiv prodemokratičnih protesta iz 1989. godine na pekinškom trgu Tiananmen rezultirala je dvogodišnjom ekonomskom gotovo stagnacijom jer je zemlja postala međunarodni prognanik. Pad zbog slične intervencije u Hong Kongu bio bi daleko teži, ocjenjuje agencija ističući kako je dugoročna stabilnost međunarodnog financijskog središta presudna za ekonomsko blagostanje Kine.
Bonus video:
