Evo Morales je političku karijeru počeo u Šapareu, ruralnom regionu u kojem se uzgaja koka u centralnoj Boliviji. On je 2006. godine postao prvi bolivijski predsjednik starosjedilačkog porijekla i tri puta je pobijedio na izborima, uglavnom zahvaljujući njegovim naporima da smanji siromaštvo. Međutim, u nedjelju, on se vratio u Šapare kako bi objavio da podnosi ostavku i jasno je stavio do znanja da to ne čini svojevoljno. Nagovijestio je da mračne sile pokušavaju da unište bolivijsku demokratiju, i kazao da je žrtva državnog udara.
Usljed njegove ostavke nastala je haotična politička situacija iz koje se ne nazire izlaz. Boliviju tri nedjelje potresaju nasilni protesti koji su izbili poslije izbora 20. oktobra i dokaza da su bili namješteni. Na tim izborima Morales je izbjegao da se u drugom krugu suoči sa Karlosom Mesom, svojim najvećim rivalom, zahvaljujući prednosti od svega 35.000 glasova od ukupno 5,9 miliona.
Umjesto da okonča proteste, zapaljiva retorika kojom je Morales objavio da podnosi ostavku samo je pogoršala nasilje. Pljačke, sukobi i blokade puteva paralisali su juče Boliviju, a odlaskom Moralesa nastao je vakuum u rukovođenju zemljom. Tokom noći, bande su harale prijestonicom i drugim gradovima, napadnuta su preduzeća, a pristalice suprotstavljenih političkih frakcija su se sukobljavale.
Škole i prodavnice su juče bile uglavnom zatvorene, dok je javni prevoz obustavljen a putevi blokirani.
„Plašim se šta će se dogoditi, sve je u haosu. Izbijaju sukobi između komšija”, kazala je Patrisija Paredes, 25-godišnja sekretarica u La Pazu.
U opštem haosu, ugledni opozicionar i akademik Valdo Abarasin objavio je na Tviteru da su njegovu kuću zapalile Moralesove pristalice.
Na društvenim mrežama juče je objavljen i snimak na kojem su prikazani ljudi u Moralesovoj kući čija je unutrašnjost išarana grafitima.
„Pokušavaju da stvore haos”, kazao je Edgar Torez, 40-godišnji administrator u La Pazu ističući da političari i kriminalci koriste situaciju.
Organizacija američkih država, koja je odbacila izborne manipulacije, uputila je poziv bolivijskim poslanicima da se hitno sastanu kako bi riješili krizu.
Morales, posljednji od talasa ljevičarskih lidera koji su došli na vlast u Latinskoj Americi prije dvije decenije, u nedjelju je, nakon što mu je vojska okrenula leđa, objavio da podnosi ostavku kako bi okončao nasilje. Međutim, juče je u više navrata ponovio optužbe da je žrtva zavjere političkih neprijatelja uključujući Karlosa Mesu i lidera protesta Luisa Fernanda Kamača.
„Svijet i naši bolivijski sunarodnici osuđuju puč”, obajvio je Morales na Tviteru. „Dirnuli su me do suza. Nikada me nijesu napustili. Ni ja neću napustiti njih”.
Sa Moralesom su otišli i njegov zamjenik i mnogi saveznici u vladi usljed čega je nastao vakuum, a opoziciona političarka i druga potredsjednica Senata Žanin Anjez je došla u prijestonicu i rekla da je voljna da privremeno preuzme kontrolu do novih izbora. Na konferenciji za novinare, Mesa je tražio od policije i mobilisanih civilnih grupa da garantuju dolazak poslanika iz svih političkih partija kako bi ozvaničili Moralesovu ostavku i organizovali nove izbore.
„Na poslanicima počiva demokratija i stabilnost naše zemlje”, kazao je on.
Bolivija je tokom vladavine Moralesa imala jednu od najvećih stopa ekonomskog rasta u regionu a stopa siromaštva je bila prepolovljena, ali je njegova odlučnost da ostane na vlasti i domogne se četvrtog mandata udaljila mnoge saveznike, čak i one među starosjedilačkim zajednicama.
Podijeljena Latinska Amerika
Novoizabrani predsjednik Argentine Alberto Fernandez podržao je juče Moralesa u njegovim tvrdnjama da je zbačen u puču. Meksiko je takođe osudio smjenu bolivijskog predsjednika i ponudio mu azil.
„To je puč jer je vojska tražila ostavku predsjednika, a to krši ustavni poredak te zemlje”, kazao je meksički ministar inostranih poslova Marselo Ebrard.
U novom oblikovanju političkog pejzaža Latinske Amerike, ljevica je povratila vlast u Meksiku i Argentini, dok regionalna sila Brazil i dalje ima desničarsku vladu.
„Kakav divan dan”, objavio je na Tviteru Žair Bolsonaro, očigledno aludirajući na dešavanja u Boliviji i Moralesovu ostavku.
U Venecueli, protivnici Moralesovog saveznika Nikolasa Madura su takođe slavili pad bolivijskog lidera kojeg nazivaju „diktatorom”, rekavši da se nadaju da će Maduro biti sljedeći.
Sjedinjene Države su pozvale civilne lidere da zadrže kontroli, dok je Rusija podržala Moralesa optužujući opoziciju za nasilje i gušenje dijaloga.
Bonus video:
