Na parkingu iza bolnice u Seulu, 45-godišnja Rejčel Kim spušta prozor na automobilu i otvara usta. Ona je putovala u Daegu prošle nedjelje, oblast sa najvišim brojem slučajeva koronavirusa u sjevernoj Koreji.
Sada ona kašlje i ima temperaturu. Strahujući od najgoreg, odlučila je da se testira na kovid-19 u jednom od desetina centara gdje je to moguće uraditi iz automobila.
Dvije osobe odjevene u zaštitna bijela odijela sa hirurškim maskama i naočarima spremno je dočekuju.
Uzimaju joj bris iz usta i nosa i pažljivo stavljaju uzorke u epruvetu. Sve je završeno za par minuta. Ona zatvara prozor i odlazi. Pozvaće je ukoliko je rezultat pozitivan, ako je negativan poslaće joj tekstualnu poruku.
Skoro 20 000 ljudi u Južnoj Koreji se svakodnevno testira na koronavirus, što je po glavi stanovnika više nego bilo gdje drugo u svijetu, navodi BBC.
Rejčelin uzorak se brzo šalje u obližnju laboratoriju koja radi 24 sata. Upravo ove laboratorije su postale prva linija odbrane od širenja zaraze. Južna Koreja je napravila mrežu od 96 javnih i privatnih laboratorija za testiranje na kovid-19.
Zdravstveni eksperti vjeruju da ovakav pristup spašava živote. Stopa smrtnosti u Južnoj Koreji je 0,7 odsto.
Na globalnom nivou, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, stopa smrtnosti je 3,4 odsto, ali naučnici vjeruju da je niža jer nijesu svi slučajevi prijavljeni.
„Testovi se sprovode u ovoj sobi sa negativnim pritiskom”, kazala je doktorka Oh Jeđin za BBC. „Na taj način se sprečava dalja kontaminacija kapljicama ili uzorcima”. Unutra, dvoje ljekara u žutim zaštitnim odijelima uzimaju nekoliko epruveti i počinju da rade.
Cijeli proces od uzimanja briseva do rezultata traje od pet do šest sati
Profesor Gaji Čeol Kvon, predsjednik Fondacije laboratorijske medicine, kaže da je to korejski „bali bali” gen. Bali na korejskom znači brz.
On to kaže jer su Južnokoreanci uspjeli da dizajniraju i naprave test, osnuju mrežu laboratorija širom zemlje i sve to stavili u pogon za samo 17 dana.
Međutim, to je rezultat ružnog iskustva. „Upoznali smo rizike od nove zaraze i njene posljedice sa izbijanjem MERS-a 2015”, kazao je on za BBC. U Južnoj Koreji je tokom epidemije MERS-a, koji takođe pripada porodici koronavirusa, umrlo 36 osoba.
To je primoralo državu da preispita pristup infektivnim bolestima. Južnokorejski Centar za kontrolu bolesti je čak osnovao specijalni odsjek kako bi se pripremili za najgore. Sada djeluje da su se te pripreme isplatile.
„Smatram da rano postavljanje dijagnoze testiranjem nakon čega slijedi izolacija može smanjiti stopu smrtnosti i spriječiti širenje virusa”, kazao je Kvon za BBC. „Učiti iz prošlih iskustava i pripremiti sisteme... to bi mogao biti ključ za savladavanje ove vrste katastrofe”.
U Južnoj Koreji nema nestašice testova. Četiri kompanije su dobile dozvolu da ih proizvode, što znači da država ima kapacitet da testira 140 000 uzoraka nedjeljno.
Profesor Kvon vjeruje da je tačnost južnokorejskog testa za kovid-19 oko 98 odsto. Sposobnost da testira toliko ljudi učinila je Južnu Koreju uzorom koji druge države treba da slijede u borbi protiv epidemija koronavirusa.
Preventivne mjere u Južnoj Koreji do sada nijesu uključivale zatvaranje oblasti, blokade puteve i ograničavanje kretanja.
Pronađi, testiraj i liječi je južnokorejska mantra. Do sada ova zemlja sa preko 50 miliona stanovnika učinila je sve kako bi pomogla. Škole su zatvorene, preduzeća ohrabruju zaposlene da rade od kuće, veliki skupovi su zabranjeni.
Međutim, polako sve više ljudi izlazi na ulice Seula.
Restorani, autobusi i metroi ponovo počinju da funkcionišu.
Bavljenje prijetnjom od koronavirusa je nova svakodnevica. Većina ljudi nosi maske (ukoliko uspiju da dođu do njih). Na ulazima u veće zgrade postavljene su kamere sa termalnim prikazom.
Sredstva za dezinfekciju postavljena su u liftovima, a na ulazima u metro ljudi u kostimima podsjećaju građane da peru ruke.
To bi moglo postati uobičajeno ponašanje u Južnoj Koreji i u drugim mjestima. Međutim, zdravstveni zvaničnici su i dalje napeti i upozoravaju da treba ostati oprezan.
Jedna velika epidemija u crkvi, firmi, teretani ili stambenom bloku može sve promijeniti.
Što se tiče Rejčel Kim, ona je nakon testa dobila tekstualnu poruku. Nema koronavirus, ali joj je drago što se testirala. „Bolje je znati”, kazala je ona, „tako nijesam opasna za ostale”.
Infobox (Boks): Bolničke krevete čuvaju za teške slučajeve
Uprkos svijetlim primjerima i u Južnoj Koreji je bilo propusta, navodi BBC. Naime, najmanje dva pacijenta su umrla čekajući bolnički krevet u Daeguu. Prvobitna reakcija je bila da se u bolničkim krevetima izoluju svi zaraženi, ali su sada ljekari shvatili da one sa blagim simptomima treba liječiti kod kuće, a bolnički smještaj ostaviti za one koji su u teškom stanju.
„Ne možemo staviti u karantin i liječiti sve pacijente. Oni sa blažim simptomima treba da ostanu kod kuće i tamo primaju terapiju”, kazao je doktor Kim Jeon-Džae, specijalista za infektivne bolesti iz korejskog Nacionalnog medicinskog centra.
„Treba da promijenimo našu strategiju kako bi smanjili stopu smrtnosti. Stoga druge države, poput Italije, koje imaju veliki broj pacijenata takođe treba da promijene strategiju”.
Krv pacijenata koji su se oporavili takođe se analizira. Naučnici su razvili „jedinstveni” protein koji detektuje antitijela, a eksperti se nadaju da će to pomoći u razvijanju vakcine.
Infobox (Lead):
Skoro 20 000 osoba se svakodnevno testira na koronavirus u Južnoj Koreji, rezultate dobijaju najduže za šest sati, a stopa smrtnosti u toj zemlji je 0,7 odsto
Bonus video:
