"MORAM biti iskren s vama, s britanskim građanima, još će mnoge porodice izgubiti svoje voljene prije vremena", poručio je dramatično britanski premijer, Boris Johnson, svojim građanima prošle sedmice. Neke je podsjetio na Winstona Churchilla i njegov govor o "krvi, znoju i suzama" iz Drugog svjetskog rata.
No, dok su se druge vlade evropskih zemalja, na prvom mjestu Italija koja je najteže pogođena, odlučile na drastične mjere kako bi suzbile pandemiju novog koronavirusa, Johnsonova vlada je izabrala znatno drugačiju i prilično upitnu strategiju.
Upitno oslanjanje na "imunitet krda"
Britanski pristup je barem u početku bio ne boriti se svom snagom sa smrtonosnim virusom. Naime, britanska vlada je, navodno prema savjetu naučnika, odlučila da neće pokušati potpuno suzbiti širenje koronavirusa među populacijom, već će ga praktično pustiti da se širi među stanovnicima štiteći ugroženi dio populacije - iako se ta dva cilja čine nepomirljivima, prenosi Index.hr.
Zašto? Da bi populacija razvila "imunitet krda u Velikoj Britaniji", objasnio je glavni naučni savjetnik britanske vlade, sir Patrick Vallance.
"Imunitet krda" je epidemiološki termin kojim se označava nemogućnost daljeg širenja u populaciji kada dovoljan postotak te populacije ima imunitet. No, u kontekstu u kojem se taj termin inače koristi, imunitet se dobija vakcinom. U slučaju pandemije COVIDA-19, kao što znamo, vakcina nije dostupna - i vjerovatno neće ni biti barem još godinu dana.
Johnson se juče predomislio, ali samo djelimično
Johnson je doduše, juče nakon salve kritika, savjetovao građane da smanje socijalne kontakte nakon žestokih kritika da Britanija radi premalo na suzbijanju koronavirusa.
"Sada je vrijeme da svi prekinu nepotrebne kontakte s drugima i sva nepotrebna putovanja", rekao je Johnson na konferenciji za novinare u Downing Streetu. "Trebate izbjegavati pabove, klubove, pozorišta i druga takva mjesta."
Država ih, ipak, neće zatvarati, već se oslanjati na odgovornost građana, bez ikakvog spominjanja sankcija. Johnson je iznio i jednako neobvezujuću i, samim time, nepouzdanu preporuku o samoizolaciji cijelog domaćinstva od 14 dana u slučaju simptoma i radu od kuće za one koji to mogu.
Kako piše britanski Sky News, izgleda da je zaokret, između ostalog, podstaknut modelom naučno-istraživačkog tima na Imperial College u Londonu koji je utvrdio da bi čak 250 hiljada Britanaca moglo umrijeti kao posljedica labave vladine strategije.
Gotovo sve zemlje koje se bore s koronavirusom primjenjuju manje ili više rigorozne mjere socijalnog distanciranja i karantine - zavisno od toga u kojoj fazi epidemije se nalaze. To rade kako bi, ako je i prekasno za zaustavljanje epidemije, barem "poravnale liniju" tog rasta i tako izbjegle da broj zaraženih i teško oboljelih preplavi kapacitete zdravstvenog sistema.
Budući da preopterećeni zdravstveni sistem ne može liječiti sve bolesnike pa su ljekari prisiljeni birati koga će staviti na respiratore i pokušati spasiti, a koga će pustiti da umre, strategija smanjivanja vrhunca rasta doslovno spašava živote. A socijalno distanciranje je tu ključan alat, uz kontrolu ulaska u zemlju i karantinu oboljelih i onih na koje se sumnja da su zaraženi.
Boje se novog, još težeg talasa na zimu
Vallance tvrdi da je britanskoj vladi cilj "smanjiti vrhunac, proširiti vrhunac, ne potpuno ga suzbiti, jer velika većina ljudi dobije blagu bolest, kako bismo izgradili neku vrstu imuniteta krda tako da su ljudi imuni na ovu bolest i da smanjimo transmisiju".
"Ako suzbijete nešto vrlo, vrlo snažno, kada prekinete te mjere, to se vraća natrag u pogrešno vrijeme", dodao je. Naime, kako piše Guardian, britanska vlada želi izbjeći scenario u kojem bi se koronavirus, ako nestane dolaskom proljeća, vratio punom snagom iduće zime, kada je zdravstveni sistem ionako opterećen zbog porasta zaraznih bolesti.
Upravo zato su Vallance i glavni medicinski službenik, Chris Whitty, koji su se na press konferenciji o koronavirusu prošle sedmice pojavili s Johnsonom, insistirali da nije potrebno zabranjivati masovna okupljanja i velike javne događaje. Takođe su najavili da će testirati samo hospitalizovane bolesnike, a da će se onima koji imaju simptome preporučiti samoizolacija od najmanje nedjelju dana.
No, događaji su se ipak počeli otkazivati već isti dan, od utakmica prve fudbalske lige do ostalih. Johnsonova vlada je na kraju ipak najavila da će masovna okupljanja biti zabranjena od iduće sedmice.
"Igranje ruleta s javnošću"
Ovaj odustanak od početne strategije zasigurno su podstakle brojne, vrlo oštre kritike iz naučno-medicinskih krugova. Glavni urednik renomiranog medicinskog časopisa Lancet Richard Horton opisao je taj pristup kao "igranje ruleta s javnošću".
Anthony Costello, britanski pedijatar i bivši direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kritikovao je strategiju "dozvoljavanja postojanog širenja COVIDA-19" tvrdeći da ona povlači ozbiljna pitanja, među kojima - hoće li se tako kratkoročno povećati broj zaraza i smrti, hoće li imunitet krda uopće biti uspostavljen ili će nas sljedeće sezone pogoditi novi soj koronavirusa na koji nismo otporni, te kosi li se britanska strategija s preporukama WHO-a.
U kolumni za Guardian Costello je upozorio da se strategija imuniteta krda kosi i s uputstvima WHO-a i s dokazano uspješnom strategijom Kine, gdje je testiranje bilo opsežno, vrijeme testiranja skraćeno sa 12 na 3 dana, identifikovani su porodični klasteri zaraze, a stotine miliona ljudi u Wuhanu i drugo stavljeni su u karantin, ali u isto vrijeme su angažovani za daljnje prikupljanje podataka o epidemiji i upućeni kako se ponašati.
"Za mene i ljude iz WHO-a s kojima sam razgovarao ovo je apsolutno pogrešna politika. Ona bi značila da samo pustimo da (koronavirus) pohara (Britaniju)", smatra Costello.
Epidemiolog: Mislili smo da je ovo satira
Profesor epidemiologije, William Hanage, sa Sveučilišta Harvard još je manje birao riječi u svojoj kolumni za Guardian.
"Kad sam prvo čuo za ovo, nisam mogao vjerovati. Moji kolege u SAD-u, koji su i sami uzdrmani nespretnim odgovorom administracije Donalda Trumpa na krizu, pretpostavili su da su izvještaji o britanskoj politici satira", prokomentarisao je Hanage.
Profesor psihologije sa Sveučilišta u Liverpoolu, specijalizovan za bihevioralne faktore u otpornosti na mikrobe, Ian Donald, ima nešto pozitivniji stav. On je ocijenio da je strategija sofisticiranija nego u drugim zemljama, temeljena na naučnim modelima i da bi mogla biti vrlo učinkovita, ali je u isto vrijeme rizičnija.
Osim toga, temelji se na nedokazanoj pretpostavci da će se visoki procenat populacije, možda i 80%, prije ili kasnije zaraziti što god napravimo, budući da ekstremne mjere socijalnog distanciranja ne mogu trajati neograničeno.
Donald, drugim riječima, upozorava da strategija Italije i drugih zemalja nije održiva, jer će nakon ukidanja karantina doći do ponovnog širenja, na što će država jedino moći ponovo uvesti karantin. Njegovo je mišljenje da je britanska strategija balansiranja između zaštite ranjivih i kontrolisanog širenja zaraze bolja.
No u ovom kontekstu, igranje s vatrom zvuči kao prikladna metafora za takav pothvat.
Umjesto škola, starijima preporučuju da se zatvore u kuće
"Društveno distanciranje radi u Kini, Singapuru i drugim zemljama", upozorio je profesor mikropske genomike sa Sveučilišta u Birminghamu Alan McNally.
Kritikama se pridružio i Jeremy Hunt, bivši ministar zdravstva u konzervativnim vladama Davida Camerona i Therese May i trenutni predsjednik parlamentarnog odbora za zdravstvo, koji je nazvao strategiju svog nasljednika "iznenađujućom i zabrinjavajućom" te "izuzetkom" u odnosu na ostatak svijeta. Posebno je upozorio na odluku da se škole ne zatvaraju.
Umjesto takvih mjera kojima bi se spriječilo širenje zaraze među djecom, Velika Britanija najavljuje samoizolaciju za starije od 70 godina kao najugroženiji dio stanovništva. No, pitanje je koliko je praktična takva mjera, s obzirom da se stariji građani svejedno mogu zaraziti od drugih ukućana.
Podsjetimo, u Velikoj Britaniji su ovom trenutku potvrđena 1553 slučaja zaraze i 56 umrlih, a eksperti upozoravaju da bi taj broj mogao nastaviti eksponencijalno rasti i dosegnuti razmjere Italije, gdje je potvrđeno 24.747 zaraženih i 1809 umrlih.
Bonus video:
