Poslije devetnaestogodišnjeg sukoba, zaraćene strane u Avganistanu danas počinju dugo očekivane pregovore u Dohi u potrazi za trajnim mirom koji će obezbijediti i povlačenje američkih i NATO trupa poslije skoro 19 godina.
Uglavnom svečano otvaranje u zalivskoj državi Katar, gdje avganistanski talibanski pobunjenici održavaju političku kancelariju, najnovije je u naletu diplomatskih aktivnosti Trampove administracije uoči američkih predsjedničkih izbora u novembru.
Pokretanje unutaravganistanskih razgovora u subotu, kojima će prisustvovati i američki državni sekretar Majk Pompeo, dolazi poslije priznanja Izraela od strane dvije zalivske države - Bahreina juče i Ujedinjenih Arapskih Emirata ranije ovog mjeseca, uz posredovanje SAD-a.
U Dohi će na razgovorima učestvovati pregovarači koje je imenovala avganistanska vlada i talibanska 21-člana delegacija.
Nakon svečanog otvaranja, strane će pokušati da se pozabave teškim pitanjima, uključujući uslove trajnog prekida vatre, prava žena i manjina i razoružavanje desetina hiljada talibanskih boraca i milicija lojalnih zapovjednicima.
Očekuje se da će strane razgovarati o ustavnim promjenama i podjeli vlasti.
Među vladinim pregovaračima su i četiri žene koje se zaklinju da će sačuvati ženska prava u bilo kojem sporazumu o podjeli vlasti sa fundamentalističkim talibanima. To uključuje pravo na rad, obrazovanje i učešće u političkom životu, sve što je bilo uskraćeno ženama za vrijeme petogodišnje vladavine talibana.
Talibane je 2001. godine zbacila koalicija predvođena SAD-om zbog utočišta Osame bin Ladena, idejnog vođe terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. septembra.
Unutar-avganistanski pregovori predviđeni su mirovnim sporazumom koji je Vašington potpisao sa talibanima 29. februara. Tada je taj dogovor proglašen najboljom šansom za postizanje mira u Avganistanu.
Pregovori je trebalo da počnu u julu, ali nisu zbog sporog sprovođenja dogovora o oslobađanju zatvorenika, postignutog mirovnim sporazumom prema kome se avganistanska vlada obavezala da oslobodi 5.000 talibanskih zatvorenika, a talibani 1.000 članova vladinog i vojnog osoblja.
Politička previranja u Kabulu dodatno su odložila razgovore dok su se avganistanski predsjednik Ašraf Gani i njegov rival na kontroverznim predsjedničkim izborima Abdulah Abdulah sukobljavali oko toga ko je pobijedio, obojica su proglasili pobjedu.
Američki državni sekretar Majk Pompeo upozorio je juče da će dugo očekivani pregovori zaraćenih strana u Avganistanu vjerovatno biti teški, ali je naglasio da su oni jedini način da zemlja krene napred poslije višedecenijskih sukoba.
"Trebalo nam je više vremena nego što smo željeli, ali očekujemo da će u subotu ujutru, prvi put poslije skoro dve decenije, Avganistanci koji sjede za stolom zajedno biti spremni za vođenje pregovora o tome kako kako pokrenuti svoju zemlju napred kako bi smanjili nasilje i osigurali ono što narod Avganistana traži", rekao je Pompeo u avionu na putu za Dohu.
Američki predsjednik Donald Tramp obećao je prije predsjedničkih izbora 2016. godine povlačenje američkih trupa iz Avganistana. Uoči predsjedničkih izbora u novembru, Vašington je pojačao pritisak kako bi počeli unutar-avganistanski pregovori.
Tramp je razgovore nazvao "uzbudljivim" i rekao da Vašington očekuje da smanjiti broj vojnika na 4.000 do novembra.
Vašington je počeo sa povlačenjem trupa poslije potpisivanja sporazuma u februaru.
Povlačenje preostalih trupa ne zavisi od uspjeha unutar-avganistanskih pregovora, već od obaveze koju su Talibani preuzeli da se bore protiv drugih militantnih grupa koje bi mogle da ugroze SAD i njihove saveznike.
Pompeo je naglasio da su SAD spremne da vrate vojnike u Avganistan ako vide da se pojavljuje prijetnja i talibani odustanu od svojih obaveza.
Bonus video:
