Američkim biračima je obećana debata između ljudi koji žele da vrše najvišu funkciju u državi. Mnogi komentatori, međutim, ocjenjuju da je okršaj aktuelnog predsjednika SAD Donalda Trampa i njegovog demokratskog rivala Džoa Bajdena u utorak veče bio negledljiv i nacionalna sramota, te da su najveći gubitnici birači.
Očekivana razmjena argumenata povodom šest ključnih tema - učinak kandidata, Vrhovni sud, kovid-19, rasa i nasilje, ekonomija i integritet izbora - pretvorila se u haotičnu i zlovoljnu raspravu. I Tramp i Bajden su propustili priliku da ostave dobar utisak na malobrojne neodlučne birače.
“Teško da je ova mentalno iscrpljujuća debata promijenila bilo čije mišljenje”, kaže Ron Bondžin, republikanski strateg u Vašingtonu koji je savjetovao Trampov tim 2016. “Svaka strana je dobila nešto, ali je šok zbog ličnih napada vjerovatno odbio mnoge ljude.”
Tramp je iznova napadao Bajdena, koji je ljutito uzvraćao, a moderator Kris Volas je bio nemoćan i uloga mu se svela na to da moli predsjednika da poštuje pravila.
Predizborne debate predsjedničkih kandidata, šezdesetogodišnja tradicija u SAD, su jedna od malobrojnih dimenzija američkog javnog života koja je sačuvala izvjesnu auru dostojanstva. To se promijenilo na samom početku debate u Klivlendu. Uslijedilo je devedeset minuta uvreda, gnjeva, upadica i digresija koje su uobičajene na radiju, televiziji i na društvenim mrežama.
Reakcije u evropskoj štampi su gotovo jednoglasne.
“Haotična i opaka predstava, šokantno za najmoćniju zemlju svijeta”, objavio je španski list “El Pais”.
“Pakosna predsjednička debata prikazala je zemlju koja više nije sposobna ni za dostojanstvenu raspravu”, objavio je švajcarski “Noje cirher cajtung”. Tramp (74) je izbjegao da osudi bijele suprematiste (rasiste) i ponovo odbio da kaže da li će prihvatiti rezultate izbora, što su dva momenta koji bi mogli dati Bajdenu novu municiju.
Prva od tri predsjedničke debate bila je jedna od malobrojnih preostalih šansi za Trampa da preokrene putanju trke u kojoj gubi, prema većini nacionalnih anketa, s obzirom na to da većina Amerikanaca ne odobrava način na koji upravlja i pandemijom koronavirusa i protestima zbog rasne nepravde. Bajden (77) mjesecima ima skromnu, ali stabilnu prednost u nacionalnim ispitivanjima javnog mnjenja, iako ankete u ključnim državama pokazuju tješnju bitku.
“Zbog haosa, malobrojni birači su donijeli odluku ili su promijenili kandidate. Bajden to može da priušti jer vodi u nacionalnim anketama i, što je još važnije, u skoro svih 13 država sa promjenljivom podrškom. Tramp ne može”, kaže Skot Lukas, profesor međunarodne politike na Univerzitetu Birmingem. On ističe i da, osim Trampovog pokušaja da okrivi Kinu za koronavirus, u debati nije pominjan ostatak svijeta.
Malo je vjerovatno da će debata značajno promijeniti dinamiku kampanje, koju su posljednjih nekoliko nedjelja uzdrmali veliki događaji. Među njima je smrt liberalnog sudije Vrhovnog suda Rut Ginsberg i Trampovo kandidovanje konzervativne Ejmi Koni Baret za njenu nasljednicu, kao i izvještaj “Njujork tajmsa” da Tramp nije plaćao porez tokom većeg dijela posljednje dvije decenije.
“Zabrinjavajuće je da je SAD postala država u kojoj pretendenti za najmoćniju funkciju u svijetu ne uspijevaju da objektivno raspravljaju o mnogim problemima sa kojima je zemlja suočena, uprkos činjenici da i birači i međunarodni partneri imaju mnoga otvorena pitanja”, rekao je Norbert Retgen, njemački konzervativac i spoljnopolitički ekspert koji se kandidovao za šefa CDU stranke kancelarke Angele Merkel.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je saopštio: “Naravno da primjećujemo nove zaokrete u američkoj političkoj kulturi, ali ne želimo da dajemo nikakve procjene ili saopštenja jer bi se to odmah protumačilo kao pokušaj miješanja. Rusija se nikada nije miješala u unutrašnje stvari SAD, niti će to činiti.” “Kontrast sa debatom Nikson-Kenedi, sa velikim naglaskom na politici i spoljnoj politici, zapanjujući je”, ocijenio je Rori Stjuart, bivši britanski ministar i diplomata.
Mnogi sugerišu da bi preksinoćnja debata mogla biti posljednja jer se iz još dvije planirane ovog mjeseca ne može ništa novo saznati niti dobiti. Naredne debate tipično prati manji broj ljudi i do tada će mnogi Amerikanci već glasati. Neke demokrate ocjenjuju da bi Bajden trebalo da učestvuje samo ako se Trampu postave stroži uslovi kako se noć ne bi pretvorila u haos.
Najbrutalniji duel svih vremena
“Najbrutalniji duel svih vremena... Ovo je trebalo da bude velika šansa za Bajdena da priča o svojoj politici, predstavi svoju viziju Amerike, a ne da učestvuje u blaćenju. Mora se reći da su Bajden i demokrate spektakularno propustili tu šansu”, smatra Filip Pjatov iz njemačkog dnevnika “Bild”.
Fabio Gironi, italijanski profesor ekonomije na Univerzitetu Vašington, napisao je na Tviteru da nikad nije mislio da američka politička debata na visokom nivou može pasti tako nisko. “Bilo je kao da gledamo italijanski politički tok-šou.
Pozorišni kritičar njemačkog nedjeljnika “Špigl”, Volfgang Hebel, rekao je povodom debate: “Precizno govoreći, njih dvojica nisu bili čak ni u istom komadu. Tramp je lik o kojem je Šekspir mogao da sanja. Bajden je, nažalost, ispao iz Ibzenovog komada”.
Bonus video:
