Nijedan kandidat na američkim predsjedničkim izborima nije do sada umro ili morao da se povuče iz trke ovoliko blizu izborima, ali hospitalizacija predsjednika Donalda Trampa zbog koronavirusa samo mjesec dana prije izbora 3. novembra, podstakla je pitanja šta će se dogoditi ako do toga dođe.
Tramp ima 74 godine, a njegov protivnik Džo Bajden koji je navodno relativno dobrog zdravlja, ima 77 i najstariji je demokratski kandidat u istoriji.
Šta ako predsjednički kandidat napusti izbornu trku?
Odlaganje predsjedničkih izbora?
To nije vjerojatno. Datum izbora zakonska je kategorija i oni su uvijek u utorak nakon prvog ponedjeljka u novembru, prenosi agencija Hina.
Oba doma Kongresa, i Predstavnički dom u kojem većinu imaju demokrate i Senat u kojem većinu imaju republikanci, morala bi da pristanu na odlaganje.
Čak i za vrijeme Američkog građanskog rata, izbori 1864. održani su po planu i Abraham Linkoln osvojio je drugi mandat.
Može li se kandidat zamijeniti?
I Republikanska i Demokratska stranka imaju pravila za to kako zamijeniti predsjedničkog kandidata ako to bude potrebno.
U slučaju Republikanske stranke, 168 članova Nacionalnog odbora stranke moglo bi da glasa za izbor Trampovog zamjenika.
Odbor bi mogao i ponovno da sazove nacionalnu konvenciju s više od 2.500 delegata da izaberu novog kandidata, ali zbog kratkog vremenskog roka to je vjerojatno neizvodljivo.
U oba scenarija potrebna bi bila obična većina.
Kod demokrata, novog kandidata biralo bi gotovo 450 članova Nacionalnog odbora stranke.
Može li zamenski kandidat biti na listiću?
Vjerojatno ne. Problem je u tome što su listići već štampani i više od tri miiliona Amerikanaca već je glasalo dopisnim putem, piše Hina.
Šta s elektorskim koledžom?
Premda su izbori opšti, za izbor predsjednika potrebna je apsolutna većina od 538 članova elektorskog koledža.
U svakoj američkoj saveznoj državi osim dvije, Nebraski i Mejnu, kandidat koji dobije većinu glasova birača u državi dobija sve njene elektorske glasove.
Ništa u Ustavu ne obavezuje elektore da glasaju za ovog ili onog kandidata, ali Vrhovni sud presudio je u januaru da bi države mogle da kazne tzv. neposlušne elektore koji ne budu glasali po volji većine birača.
Članovi elektorskog koledža okupiće se u svojim državama 14. decembra i glasati za predsjednika i potpredsjednika.
U slučaju da kandidat umre ili se povuče prije nego što elektori glasaju, stvari bi mogle da se zakomplikuju.
Tada se primjenjuju zakoni pojedinih saveznih država, ali svaka stranka mogla bi u teoriji da uputi svoje elektore da glasaju za zamjenskog kandidata.
Kongres će 6. januara 2021. potvrditi rezultate izbora, a pobjednik će stupiti na funkciju predsjednika 20. januara, prenosi Hina.
Bonus video:
