Izabrani članovi elektorskog koledža u SAD sastaju se danas da formalno izaberu novog američkog predsjednika.
Glasovi elektora će biti prebrojani i objavljeni 6. januara.
Na predsjedničkim izborima 3. novembra, glasači se nisu opredjeljivali direktno za republikanca Donalda Trampa (74) ili demokratu Džozefa Bajdena (78), već su birali 538 elektora.
Birači su se na izborima opredjeljivali za grupu elektora u određenoj saveznoj državi koji su predstavljali kandidate Demokratske ili Republikanske stranke za predsjednika i potpredsjednika SAD. Ispred imena kandidata, recimo Demokratske stranke, na listiću je pisalo "elektori za" Džozefa Bajdena i Kamalu Haris, kandidatkinju demokrata za potpredsjednicu SAD.
Od elektora se očekuje, a mnogi prije izbora moraju i da se obavežu da će u decembru, kada se sastane elektorski koledž, glasati za predsjedničkog i potpredsjedničkog kandidata one stranke koja ih je nominovala.
Pošto se glasanje elektora smatra formalnošću, pobjednik se uglavnom zna ubrzo poslije izbora i to je onaj kandidat koji "osvoji" najmanje 270 od 538 elektora.
Vodeći američki mediji su 7. novembra proglasili Bajdena pobjednikom izbora. Prema projekcijama medija, Bajden je "osvojio" 306, a Tramp 232 elektora.
Formalno gledano, elektori se tek danas sastaju po saveznim državama da glasaju za predsjednika SAD. Trebalo bi da "potvrde" pobjedu Bajdena, iako Tramp i dalje neosnovano tvrdi da je on pobjednik izbora.
Na izborima u SAD uvijek postoji mogućnost da pojedini članovi elektorksog koledža neće glasati za kandidate koje predstavljaju, odnosno da neće glasati u skladu s voljom većine savezne države koja ih je izabrala.
Takvi "nevjerni elektori" do sada nisu imali uticaja na konačan ishod, ali ih je na prethodnim predsjedničkim izborima 2016. godine bilo više nego ikada ranije, čak sedam.
Iako brojne savezne države na razne načine pokušavaju da spriječe mogućnost pojave "nevjernih elektora", većina stručnjaka za ustavno pravo vjeruje da elektori, nakon što su ih birači izabrali, po Ustavu SAD imaju slobodu da glasaju za bilo kog kandidata.
Prema 12. amandmanu na Ustav SAD, 538 izabranih elektora ne glasa na jednom mjestu, već se oni okupljaju po saveznim državama, prvog ponedjeljka poslije druge srijede u decembru.
Oni odvojeno glasaju za predsjednika i za potpredsjednika SAD i te glasačke listiće šalju određenim državnim zvaničnicima. Potom se razilaze i elektorski koledž prestaje da postoji do izbora novog, četiri godine kasnije.
Glasovi elektora se broje i objavljuju 6. januara, na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa SAD. Odlazeći potpredsjednik SAD Majk Pens, koji je po funkciji predsjednik Senata, proglašava pobjednicima kandidate za predsjednika i potpredsjednika koji su osvojili najmanje 270 od 538 elektorskih glasova.
Glasove elektora, pojedinačne ili na nivou savezne države, moguće je osporiti na zajedničkoj sjednici dva doma Kongresa, koji odvojeno glasaju o prihvatanju ili odbacivanju prigovora. Ako se oba doma slažu s primjedbom, onda se elektorski glas (ili glasovi) ne računa, a u suprotnom ostaje na snazi.
Ako nijedan kandidat ne dobije podršku 270 elektora, američkog predsjednika bira Predstavnički dom Kongresa SAD, što se nije dogodilo od 1824. godine.
U tom slučaju, Predstavnički dom glasa za predsjednika SAD tako što svaka od 50 saveznih država ima jedan glas, što inače nije slučaj u tom tijelu, u kojem su federativne jedinice predstavljene srazmjerno broju stanovnika. Potpredsjednika SAD bira Senat tako što svaki od 100 senatora ima pravo glasa.
Predsjednik SAD postaje kandidat koji dobije najmanje 26 glasova, odnosno podršku 26 od 50 saveznih država u Predstavničkom domu, a potpredsjednik postaje kandidat koga podrži najmanje 51 od 100 senatora.
Distrikt Kolumbija, što je zvaničan naziv za američki glavni grad Vašington, učestvuje na predsjedničkim izborima sa tri elektora, ali ne i na eventualnim dodatnim izborima u Kongresu SAD pošto nije predstavljen u tom tijelu.
Mandat američkog predsjednika počinje 20. januara, a ako Predstavnički dom do tada ne uspije da ga izabere, onda, prema 20. amandmanu na Ustav SAD, novoizabrani potpredsjednik SAD vrši funkciju šefa države do okončanja izbornog procesa.
Ako do 20. januara nisu izabrani ni predsjednik ni potpredsjednik SAD, Kongres može zakonom da odredi ko će biti privremeni predsjednik.
Iako se očekuje da elektori potvrde pobjedu Bajdena, odnosno da ga izaberu za predsjednika, odlazeći predsjednik Tramp i dalje tvrdi da je on pobijedio na izborima.
Tramp i dalje ponavlja nepotkrepljene tvrdnje o izbornoj prevari, uprkos tome što su federalni i sudovi saveznih država odbacili više od 50 tužbi njegovog tima na regularnost izbora, pred sudovima širom SAD.
Tužbu države Teksas protiv Pensilvanije, Mičigena, Džordžije i Viskonsina, kojom se osporavaju rezultati u te četiri države, odbacio je i Vrhovni sud SAD.
Bonus video:
