Najviši oficir u američkoj Strateškoj komandi može odbiti naređenje predsjednika SAD za upotrebu nuklearnog oružja ako se ustavnovi da je to naređenje nelegalno, rekao je Senatu penzionisani general vazduhoplovstva Robert Keler. U svjedočenju pred Spoljnopolitičkim komitetom Senata, Keler je naveo da su američke oružane snage u obavezi da izvršavaju legalna ali ne i nelegalna naređenja. Keler, načelnik Strateške komande od januara 2011. do novembra 2013, rekao je da pravni principi vojne nužnosti, pravljenja razlika i proporcionalnosti igraju ulogu u odlukama o korišćenju nuklearnog oružja. Stoga, izjavio je Keler, Strateška komanda može da odbije predsjednikovo naređenje ako ne prođe testove proporcionalnosti i legalnosti. Naravno, uvijek je moguće da predsjednik smijeni dotičnog oficira i postavi drugog koji će izvršiti naređenje. Saslušanje se održava u situaciji kada prijetnja nuklearnog napada iz Sjeverne Koreje ostaje razlog za zabrinutost, a tvitovi Donalda Trampa u kojima napada Pjongjang dovode do pitanja da li predsjednik SAD izaziva rat. Ukoliko, pak, naređenje za lansiranje nuklearnih raketa, čak i preemptivno, bude opravdano i legalno, ne postoji niko ko može da ga spriječi. Ni Kongres, ni ministar odbrane ni oficiri čija dužnost bi bila da naređenje izvrše. Mnogi aspekti ovlašćenja predsjednika u vezi nuklearnog oružja su tajni i javnost ih ne razumije previše, piše Asošiejted pres.. Taj sistem je stvoren za brzo donošenje odluka a ne za debatu jer se brzina smatra ključnom u krizi sa nuklearnom silom poput Rusije, koja, za razliku od Sjeverne Koreje, ima dovoljno nuklearnog oružja da za nekoliko minuta uništi SAD. Ruski projektili dugog dometa mogu da dosegnu SAD za oko 30 minuta, dok bi raketama lansiranim sa podmornica bližih američkim obalama trebalo duplo manje vremena. Budući da bi dio američkog vremena za odgovor otišao na administrativne korake, predsjedniku bi ostalo manje od deset minuta da primi informacije, prouči mogućnosti i donese odluku, navodi se u izveštaju iz 2016. Predsjednik koji bi se odlučio na nuklearni udar, bilo kao odmazdu ili kao preemptivni napad, najpre bi održao hitan sastanak sa ministrom odbrane, načelnikom Združenog generalštaba i drugim savjetnicima, a komandant Strateške komande bi uputio predsjednika u mogućnosti udara. Zatim bi predsjednik donio odluku. Odluka i odobrenje bi bili prenijeti putem naprave zvane "nuklearna lopta", kofera koji nosi pomoćnik u pratnji. U koferu se nalazi oprema za komunikaciju i knjiga sa pripremljenim ratnim planovima. U slučaju odluke da se upotrebi nuklearno oružje, predsjednik bi se identifikovao vojnim zvaničnicima u Pentagonu putem šifara koje samo on ima. Šifre se nalaze na kartici zvanoj "keks" i predsjednik ih uvijek nosi sa sobom. Potom bi naređenje bilo prenijeto Pentagonu i Strateškoj komandi. Prema riječima nekadašnjeg oficira za lansiranje nuklearnih raketa Brusa Blera, predsjedničko naređenje se ne može preokrenuti, a jednom lansirane rakete se ne mogu opozvati.
Bonus video:
