S obzirom da Avganistanu prijeti glad, Evropska komisija (EK) planira pomoć ljudima u zemlji i okolnim državama u iznosu od oko milijardu eura.
To je najavila predsjednica EK Ursula fon der Lajen na virtuelnoj donatorskoj konferenciji zemalja G20 o Avganistanu.
300 miliona eura već je ranije bilo najavljeno kao humanitarna pomoć. G20, u kojem su zastupljene najjače ekonomije svijeta poput Njemačke, raspravljao je o humanitarnoj situaciji na Hindukušu na poziv italijanske vlade. Italija trenutno predsjedava grupom zemalja G20.
Uz navedenih 300 miliona eura, planira se još najmanje 250 miliona u obliku medicinske pomoći.
Dok se u Avganistanu radi o neposrednoj pomoći ugroženima, pomoć susjednim zemljama bi trebalo da omogući "kontrolu migracionih tokova", intenziviranje borbe protiv krijumčarenja ljudi i organizovanog kriminala, kao i sprečavanje terorizma.
Za koordinaciju su zadužene UN
Na samitu su države G20 zadužile Ujedinjene nacije za koordinaciju humanitarne pomoći Avganistanu, najavio je italijanski premijer Mario Dragi kao domaćin.
Osim toga, svi šefovi država i vlada slažu se da nakon dolaska talibana na vlast zemlja mora priznati ljudska i, prije svega, ženska prava te da Avganistan ne smije da ponovo postane utočište za teroriste.
"Ne smijemo da dođemo do tačke na kojoj smo bili prije 20 godina", naglasio je Dragi.
On je izrazio zadovoljstvo time što se "multilateralizam teško vraća, ali ipak se vraća."
Njemačka kancelarka Angela Merkel je pozdravila najavu EU i istovremeno potvrdila da će Njemačka ove godine obezbijediti 600 miliona eura.
Ekonomski kolaps Avganistana mora biti spriječen, naglasila je Merkel.
Svi ljudi u Avganistanu imaju "pravo na život u miru, dostojanstvu i bezbjednosti", naglasila je kancelarka.
Ne može se gledati kako zemlja sa 40 miliona stanovnika pada u haos.
Dio njemačke pomoći ide i u komšijske zemlje.
Sve će biti učinjeno kako bi ljudi mogli da žive u blizini svog doma, rekla je kancelarka.
Dok su strani vojnici u avgustu napustili zemlju, agencije UN i njihovi partneri još uvijek su na terenu kako bi pomogli stanovništvu.
U međuvremenu islamisti traže međunarodno priznanje i humanitarnu pomoć kako bi se spriječila glad.
G20 je raspravljao i o potrebi nastavka borbe protiv terorizma.
U skladu s tim, razgovaralo se i o tome kako postupiti protiv terorističke milicije "Islamska država" (ID), koja izvodi napade u Avganistanu i pod talibanskom vlašću.
Strah od urušavanja države
Prema podacima UN, oko 18 miliona Avganistanaca – znači gotovo polovina ukupnog stanovništva - zavisi od humanitarne pomoći.
93 posto domaćinstava nema dovoljno hrane.
Prema UN, zadovoljavanje osnovnih potreba u zemlji se nalazi pred kolapsom.
Istovremeno će katastrofa biti još veća ukoliko međunarodna zajednica dopusti kolaps avganistanskog zdravstva, banaka i ekonomije.
Unicef upozorava na posebno tešku situaciju za djecu. Procjenjuje se da bi 3,2 miliona djece mlađe od pet godina do kraja godine moglo da pati od akutne pothranjenosti. Milion djece moglo bi umrijeti.
Istovremeno se zemlja suočava s najvećom sušom u posljednjih 35 godina, što je rezultiralo lošom žetvom, upozorio je Fabricio Ćezareti, predstavnik UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u Avganistanu.
"Situacija je zaista očajna. Dugi rat i suša koja je poharala zemlju otežavaju ljudima mogućnost da obezbijede sredstva za život", rekao je Ćezareti za DW.
Osim toga "granice sa zemljama poput Pakistana su zatvorene, što otežava poljoprivrednicima izvoz njihovih proizvoda", rekao je Ćezareti.
On je pozvao države grupe G20 da finansijskim programima hitno podrže avganistanski poljoprivredni sektor.
Bonus video:
