Na svjetskim tržištima je vrijednost dolara prema korpi valuta pala i prošle sedmice, druge zaredom, dok je euro ojačao jer bi Evropska centralna banka (ECB) mogla povećati kamatne stope prije nego što se očekivalo.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošle sedmice 1,3 odsto, na 101,65 bodova, prenosi SEEbiz.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 1,5 odsto, pa je cijena eura skočila na 1,0735 USD. Kurs dolara pao je i prema japanskoj valuti, 0,6 odsto, na 127,1 jena (JPY).
Prije dvije sedmice dolarov indeks dostigao je 105,01 bod, najviši nivo od 2002. godine, no u međuvremenu je potonuo više od tri odsto.
Kako se inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kreće na najvišim nivoima u 40 godina, iznad osam odsto, američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) je od marta već povećao kamate 0,75 postotnih bodova.
A zapisnik s nedavne sjednice Feda, objavljen prošle sedmice, pokazao je da su čelnici Feda spremni za dalje povećanje cijene novca, da većina njih smatra da bi i na sjednicama u junu i julu bilo prikladno povećati kamate po 0,5 postotnih bodova i da je privreda dovoljno snažna da to izdrži.
Međutim, nakon naznaka da je u martu inflacija dostigla vrhunac, s obzirom na to da je u aprilu blago popustila, na tržištu su prevladala očekivanja da će Fed u drugoj polovini godine usporiti tempo povećanja kamata, a možda čak i zaustaviti taj ciklus dok ne bude jasnije kako će se inflacija kretati ubuduće.
Zbog toga se sada na tržištu očekuje da bi se krajem godine ključne kamate mogle kretati u rasponu od 2,5 do 2,75 odsto, dok se još nedavno očekivalo da će dosegnuti i tri odsto.
Zbog toga je dolar oslabio. Tim više što i mnoge druge centralned banke zaoštravaju monetarnu politiku zbog previsoke inflacije.
Tako je, na primjer, prošle sedmice centralna banka Novog Zelanda povećala ključne kamate 0,5 postotnih bodova, na dva odsto, dok su monetarne vlasti Južne Koreje ponovo, drugi mjesec zaredom, povećale ključne kamate 0,25 postotnih bodova, na 1,75 odsto.
Uskoro bi moglo uslijediti i povećanje kamata Evropske centralne banke (ECB), s obzirom na to da je inflacija u eurozoni dostigla rekordne nivoe.
Kraj ECB-ovog programa kupovine imovine može se očekivati na početku trećeg tromjesečja, napisala je prošle sedmice predsjednica ECB-a Christine Lagarde u blogu.
"To bi nam omogućilo podizanje stope na našem sastanku u julu. Na osnovu trenutnih izgleda, vjerovatno ćemo biti u poziciji da izađemo iz negativnih kamatnih stopa do kraja trećeg tromjesečja", napisala je Lagarde, dajući najjasniju naznaku da ECB ide prema prvom povećanju kamatnih stopa nakon niza godina.
Tako se na tržištima očekuje da bi do septembra kamate mogle biti povećane 0,5 postotnih bodova.
Trenutno je ključna depozitna stopa centralne banke na minus 0,5 odsto, dok je glavna stopa refinansiranja na nuli.
Dalji porast stope zavisiće od izgleda inflacije, poručila je Lagarde, upozoravajući da se tempo i ukupni opseg prilagođavanja ne mogu odrediti unaprijed.
Zahvaljujući tim najavama, evropska valuta, koja je mjesecima bila pod pritiskom zbog ruske invazije na Ukrajinu i zaostajanja ECB-a u zaoštravanju monetarne politike, prošle sedmice je znatno ojačala.
Bonus video:
