Gumiarabika, gumirabika ili arapska guma je tečnost od bagremovog drveća, koja rastu uglavnom u pustinjama i polupustinjama zone Sahel - takozvani gumeni pojas koji prolazi kroz nekoliko zemalja. Postoje dvije glavne vrste bagrema: akacija Senegal (Senegalia Senegal), ta vrsta je dominantna u Sudanu, i manje uobičajena sejal akacija (Vachellia seyal).
Ako su bagremi oštećeni, na primjer vatrom ili insektima, drveće proizvodi gumu za zatvaranje otvorenih pora. Poljoprivrednici dobijaju gumu uz pomoć takozvanog tapinga. Pritom se grebe kora drveta i skuplja tečnost koja iscuri, arapska guma. U kontaktu sa sunčevom svjetlošću i vazduhom postaje tvrda. Poslije nekoliko nedjelja, farmeri ponovo skupljaju gumu i to stalno ponavljaju tokom sezone žetve.
Kome je potrebna gumiarabika?
Gumiarabika se koristi u mnogim oblastima: u farmaciji, za kozmetičke proizvode ili u prehrambenoj industriji - pod oznakom E414. U starom Egiptu je bila nezamijenjiva za balzamovanje tijela pokojnika.
Prehrambena industrija je veoma zavisna od gumiarabike. Potrebna joj je kao prirodni dodatak i kao izvor takozvanih aktivnih vlakana, emulgator. Ona ne mijenja osnovne hemijsko-biološke osobine namirnica. Nalazi se u slatkišima, sosovima i prelivima za salate, pekarskim i mliječnim proizvodima i pićima. U proizvodnji bezalkoholnih pića, kao stabilizator, spriječava sakupljanje šećera na dnu i kristalizaciju.
Koliko je ta supstanca zaista važna, moglo se vidjeti 1997. godine kada su SAD uvele trgovinski embargo Sudanu. On se, međutim, nije odnosio na gumiarabiku: kako bi kompanija „Coca-Cola" mogla i dalje da se snabdjeva tom sirovinom.
Recept za koka-kolu je jedna od najbolje čuvanih tajni prehrambene industrije. Ipak, kompanija otkriva da ne može da proizvodi svoja pića bez tog osnovnog sastojka. Pouzdano snabdjevanje tom supstancom je neophodno.
Njemačka važan kupac
Sudan je vodeći svjetski proizvođač arapske gume - oko 70 odsto tražene sirovine dolazi iz te sjeveroistočne afričke zemlje. Prihod mnogih Sudanaca direktno ili indirektno zavisi od njenog izvoza. Ali borbe koje su u toku dovele su do zastoja u izvozu.
Prema podacima Opservatorija ekonomske složenosti (The Observatory of Economic Complexity OEC), Sudan je 2021. izvezao gumiarabiku u vrijednosti od 99 miliona eura, što ga čini drugim najvećim izvoznikom u svijetu. Najviše je izvezeno u Francusku, SAD i Njemačku.
Borbe velika opasnost
Sudanski novinar Husein Ali za DW kaže da bi nastavak rata rezultirao „potpunim kolapsom izvoza i krizom mnogih velikih kompanija. Za očekivati je da će, ako se rat nastavi, nestati strateških rezervi".
Mnogi Sudanci finansijski zavise od prodaje gumiarabike. Ali otkako je počeo sukob između sudanske vojske pod komandom generala Abdela Fataha al-Burhana i specijalnih jedinica Mohameda Hamdana Dagala, posao je postao sve teži. U međuvremenu, sukob ozbiljno ometa proizvodnju i trgovinu.
Bonus video:
