Njihova misija tokom Drugog svjetskog rata decenijama je čuvana kao velika tajna. Uz tenkove, kamione i avione na naduvavanje, u kombinaciji sa zvučnim efektima, radio-trikovima, kostimima-uniformama i glumom, američke vojne jedinice koje su postale poznate kao Armija duhova pomogle su nadmudriti neprijatelja.
U četvrtak im je dodijeljena Zlatna medalja Kongresa SAD.
Troje od sedam poznatih preživjelih članova prisustvovali su ceremoniji u američkom Kapitolu: Sejmur Nusenbaum (100 godina) iz Nju Džersija, Bernard Blustajn (100) iz Ilinoisa i Džon Krajstmen (99) iz Nju Džersija.
"Bilo je to kao da pravimo veliku produkciju", rekao je Nusenbaum. "Imali smo u nekim slučajevima ljude koji su se lažno predstavljali kao generali, oblačili generalsku uniformu i šetali ulicama".
Nusenbaum, koji je odrastao u Njujorku, studirao je umjetnost na Pret institutu prije nego što je regrutovan. Na kraju se pridružio jedinici specijalizovanoj za kamuflažu koja je bila dio specijalnih trupa 23. štaba.
"Naša misija je bila da prevarimo neprijatelja, da izvedemo veliki čin", rekao je Nusenbaum, slikar koji je kasnije nastavio karijeru u komercijalnoj umjetnosti.
Zakon o počasti vojnim jedinicama Zlatnom medaljom Kongresa - najvećim odlikovanjem Kongresa - potpisao je predsjednik Džo Bajden 2022. godine. To je uslijedilo nakon skoro decenije rada članova porodica vojnika i Rika Bejera, filmskog stvaraoca i autora koji je pomogao da se njihova priča iznese na vidjelo nakon što je njihova misija deklasifikovana 1996. godine.
Bejer, predsjednik "Projekta Ostavština Armije duhova", producirao je i režirao dokumentarni film "Armija duhova" iz 2013. godina, a koautor je knjige iz 2015. "Armija duhova Drugog svjetskog rata".
"Samo želim da budem siguran da to nije zaboravljeno", rekao je Bejer. "Mislim da je to odlična upotreba domišljatosti i kreativnosti na bojnom polju".
Armija duhova uključivala je oko 1.100 vojnika u specijalnim trupama 23. štaba, koje su izvršile oko 20 obmana na bojnom polju u Francuskoj, Luksemburgu, Belgiji i Njemačkoj, te oko 200 vojnika u 3133. specijalnoj četi za vezu, koja je izvela dvije prevare u Italiji.
Bejer kaže da su njihove misije, izvedene u blizini linija fronta, vjerovatno spasile hiljade američkih života.
Jedna od najvećih misija, nazvana Operacija Virsen, dogodila se u martu 1945. kada je obmana 23. štaba specijalnih trupa odvukla njemačke jedinice od tačke na rijeci Rajni gdje je zapravo prelazila 9. armija.
"Postavili su stotine gumenjaka" objašnjava Bejer. "Imali su svoje kamione sa ozvučenjem koji su radili više noći. Imali su pridružene druge jedinice. Osnovali su više lažnih štabova i popunili ih oficirima koji su se pretvarali da su pukovnici".
"Ovo je poduhvat u kojem su se svi morali potruditi i bio je potpuno uspješan", rekao je Bejer. "To je prevarilo Njemce. Prebacili su svoje trupe na rijeku suprotno od mjesta gdje je bila prava akcija".
U septembru 1944. godine, Armija duhova pomogla je da se popuni praznina u liniji generala Džordža Patona tokom napada na Njemce u francuskom gradu Mecu.
"Oni na kraju držali taj dio linije osam dana, što je zaista dugo u smislu obmane, pokušavajući zadržati kao da je to stvarno", rekao je Bejer.
Među članovima porodice koji su prisustvovati ceremoniji bio je i Kim Sil iz Dalasa. Rad njegovog oca u Armiji duhova bio je iznenađenje za njega kada je - otprilike šest mjeseci nakon očeve smrti u dobi od 84 godine - 2001. godine - razgovarao sa članom Armije duhova koji je organizovao okupljanje.
"Rekao sam ‘Kako to misliš, Armija duhova?", kaže Sil. "Moj tata nikada nije pričao o tome (…) Održao je zakletvu".
Rekao je da mu je njegov otac, Oskar Sil, koji je bio kapetan, rekao da je u jednom trenutku tokom rata prešao iz tenkovske divizije u službu kurira. Sil je rekao da sada misli da se tada njegov otac pridružio Armiji duhova.
"Bilo je to više od 20 godina učenja o Armiji duhova, učenja o tome šta je moj tata radio, učenja o tome šta su muškarci radili i jednostavnog divljenja toj priči", rekao je Sil.
Bonus video:
