Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozef Bajden danas se zvanično izvinio američkim domorodačkim narodima zbog "grijeha" načinjenog sistemom školskih internata koje je vodila vlada kojim su decenijama razdvajana djeca tih naroda od svojih roditelja nazivajući to "mrljom na američkoj istoriji", u svojoj prvoj posjeti indijanskoj zemlji.
"To je grijeh na našoj duši. Iskreno nema izgovora zbog koga je trebalo 50 godina da dođe do ovog izvinjenja," rekao je Bajden, glasom punim bijesa i emocija u posjeti indijanskoj zajednici kod grada Finiksa u saveznoj američkoj državi Arizoni.
Bajden je govorio o jednom od "najužasnijih poglavlja" u istoriji zemlje, o zlostavljanju i smrti djece domorodačkih naroda Amerike kao posljedica politike savezne vlade rekavši da velike nacije "moraju da znaju dobro, loše, istinu i ko su".
"Zvanično se izvinjavam kao predsjednik SAD za to što smo uradili. Savezna indijanska politika internata - bol koji je to nanijelo će samo biti znatno obilježje srama, mrlja na našoj istoriji. Suviše dugo se to dešavalo a da takoreći nije dobijalo nikakvu javnu pažnju, nije o tome pisano u našim knjigama istorije niti se o tome učilo u školama", rekao je Bajden.
Decenijama su savezni internati korišćeni da asimiluju djecu u bijelo društvo prema Bijeloj kući.
Najmanje 973 indijanske djece umrlo je u sistemu internata u periodu od 150 godina koji je završen 1969. godine prema istrazi ministarstva unutrašnjih poslova u kojoj se pozvala američka vlada da se izvini.
Najmanje 18.000 djece, neke stare samo četiri godine, oduzete su od roditelja i primorane da pohađaju škole koje su nastojale da ih asimiluju.
Demokrate se nadaju da će Bajdenova posjeta indijanskoj zajednici u državi Arizoni takođe biti podstrek nastojanju potpredsjednice SAD Kamale Haris da poveća izlaznost u toj američkoj državi, jednoj od ključnih za predsjedničke izbore 5. novembra.
Ovaj trenutak dao je Bajdenu veću šansu da ukaže na podršku koju su on i potpresjednica Haris pružale domorodačkim narodima, grupi koja je istorijski naklonjena demokratama, a u saveznoj državi gdje je on pobijedio sa samo 10.000 glasova 2020. godine.
Očekuje se da će predsjednička trka između Haris i bivšeg republikanskog predsjednika Donalda Trampa biti slično tijesna, i oba izborna štaba rade šta god mogu da poboljšaju izlaznost među svojim čvrstim pristalicama, piše AP.
"Predsjednička trka sada je prešla u borbu za izlaznost. Trendovi su sve vrijeme bili izuzetno stalni. Pitanje je koji će kandidat uspjeti da izvede više svojih glasača u trci koja je izgleda predodređena da bude odlučena sa tijesnim razlikama" rekao je Majk O'Nil nestranački stručnjak za ankete sa sjedištem u Arizoni.
Haris i demokrate koristili su štedljivo Bajdena u izbornoj kampanji od kada se povukao iz trke u julu. Ali analitičari kažu da bi Bajden mogao da pomogne Haris u njenom privlačenju glasača domorodačkih Amerikanaca, grupe koja je kaska za drugima po izlaznosti.
Na izborima 2020. godine bio je skok u broju izašlih glasača u nekim oblastima gdje žive domorodačka plemena u Arizoni kada je Bajden pobijedio Trampa i postao prvi demokratski predsjednički kandidat koji je pobijedio u toj državi od Bila Klintona 1996. godine.
Bonus video:
