Tajša Blekvel (24), glasala je za Džoa Bajdena 2020. godine, ali kaže da će ove godine glasati za republikanskog bivšeg predsjednika Donalda Trampa, a glavni razlog su visoke cijene hrane i stanovanja.
Blekvel, koja živi jugozapadno od Detroita u Mičigenu, jednoj od ključnih država, kaže da sada ima bolji posao, ali joj je kirija od tada dvostruko povećana nakon što je morala da se preseli, a troškovi za hranu i komunalije su porasli, piše Rojters.
„Ne stojim lošije nego prije četiri godine“, rekla je Blekvel na marginama skupa koji je održao Trampov kandidat za potpredsjednika Džej Di Vens u Detroitu ovog mjeseca.
„Međutim, u poređenju sa tim periodom, stvari su ovdje stvarno, stvarno skupe. Prije sam plaćala 575 dolara, a sada 1.100 dolara samo za kiriju. Sjećam se da je kilogram mljevenog mesa bio 6,60 dolara. Sada je 11 dolara. Sve je skuplje".
Birači u sedam država koje će odrediti pobjednika izbora 5. novembra imaju negativno mišljenje o ekonomiji
Rojters podsjeća da je razvijeni svijet zavidio Sjedinjenim Državama na ekonomskom oporavku poslije kovida-19, kada su snažna potrošnja i investicije preduzeća i vlade pomogle ekonomiji da izbjegne predviđenu recesiju. Berze su na rekordnim visinama, radna mjesta i plate brzo rastu, nezaposlenost je niska, a inflacija je sada ispod nivoa iz januara 2020. nakon skoka 2022. godine.
Međutim, cijene hrane, stanarine, komunalija i užitaka poput odlaska u restoran su sve znatno iznad nivoa iz 2019, zbog složenih faktora na koje američka vlada ima ograničen uticaj, poput troškova rada, nedostatka konkurencije i problema u lancu snabdijevanja, navodi britanska agencija.
Mnogi Amerikanci su u stalnom stanju šoka zbog rasta cijena, piše Rojters, dodajući to možda objašnjava zašto birači u sedam ključnih država koje će odrediti pobjednika izbora 5. novembra imaju negativno mišljenje o ekonomiji. Prema anketi Rojters/Ipsos ovog mjeseca, 61 odsto njih kaže da ekonomija ide u pogrešnom pravcu, a 68 odsto da su troškovi života na pogrešnom putu.
Potpredsjednica Kamala Haris, kandidatkinja demokrata, i Tramp su predložili različita rješenja. Haris je obećala da će se boriti protiv prekomjernog povećanja cijena i povećati poreske olakšice za porodice, dok je Tramp predložio smanjenje poreza na prekovremeni rad, uvođenje opštih tarifa na uvoze za koje kaže da će vratiti proizvodnju u SAD i masovno deportovanje imigranata.
Trampove predložene tarife i prijetnje deportacijom će povećati cijene dobara i usluga, kažu mnogi ekonomisti, dok zabrana prekomjernog povećanja cijena Kamale Haris nije testirana na saveznom nivou.
Ipak, u odgovoru na pitanje koji kandidat ima bolji pristup na ovom polju, Tramp je prednjačio u ekonomiji - 46 odsto prema 38 odsto, pokazala je Rojtersova anketa ovog mjeseca.
Ljudi koji proučavaju ekonomiju kažu da osjećaju frustraciju birača čak i ako ne misle da će Trampov plan pomoći.
„Razumijem inflaciju bolje od prosječne osobe, i radio sam u Federalnim rezervama, ali me inflacija uznemirava“, rekao je Majkl Strejn, direktor studija ekonomske politike na konzervativnom institutz „Amerikan Enterprajz“, koji je u prošlosti kritikovao Trampove planove o tarifama.
„Kada uđem u restoran u koji idem godinama i ... umjesto 50 dolara, sada platim 70 dolara, osjećam se kao da me je neko udario šakom u lice ukrao mi 20 dolara iz novčanika“, rekao je Strejn.
Tajša Blekvel iz Mičigena kaže da podržava Trampovu tvrdnju da su tarife potrebne kako bi se spriječio uvoz i zaštitila radna mjesta u SAD. „Da, to može povećati cijenu za potrošače, ali dugoročno nešto mora da se uradi“, rekla je.
Posjeta Kamale Haris Mičigenu u ponedjeljak je njena deseta od kada je postala kandidatkinja stranke. Rojters navodi da se ta država još oporavlja od gubitka više od trećine radnih mjesta povezanih sa autoindustrijom od 1990. godine i podržala je Trampa 2016. godine, dok je Bajden pobijedio sa manje od tri procentna poena 2020. godine.
Kampanja Kamale Haris ima više od 375 zaposlenih u toj državi, gotovo četiri puta više od Trampove, ali kompilacija anketa sa FiveThirtyEight pokazuje da Haris ima manje od jednog procentnog poena prednosti nad Trampom u toj državi.
Stopa nezaposlenosti u Mičigenu je godinama bila konstantno viša od nacionalnih prosjeka, ali je država prošle godine dostigla najviši nivo zaposlenosti i najnižu nezaposlenosti u posljednjih 20 godina, zahvaljujući prilivu federalnog novca za infrastrukturu.
Amešija Kros, strateg demokrata, rekla je da Bajdenova administracija zaslužuje priznanje za otvaranje stotina hiljada novih radnih mjesta u Mičigenu i širom zemlje, ali da visoki troškovi života i dalje imaju veliki uticaj na birače.
„Postoji mnogo stvari koje ljudi osjećaju u smislu svoje lične ekonomije koje nisu odražene u ciframa zaposlenosti“, rekla je Kros, uključujući brige o uticaju električnih vozila na lokalnu autoindustriju, kao i troškove stanovanja i hrane.
„Ljudi gledaju da li imaju novca da rade stvari koje su mogli da rade prije nekoliko godina, a većina bi vam rekla da ne može“, kazala je. „Sva politika je lična. Njihov stav određuje ono kroz šta prolaze na dnevnoj bazi“.
Devin Džouns (20), student koji živi u Flintu, Mičigen, rekao je da su njegovi roditelji - oboje veterani vojske - morali su da se presele i kupe jeftiniju kuću u Gošenu, Indijana, nakon što je inflacija porasla. Takođe su odložili davno obećano putovanje za njegov 18. rođendan u Njemačku, gdje je Džouns rođen.
Porast cijena mljevenog mesa i jaja je „smiješan“, rekao je. „Pod Trampom, pod prethodnim administracijama, stvari su bile u redu. Nije bilo preskupo“, dodao je.
Nisu svi nezadovoljni.
Stu Bili (43), član sindikata radnika u autoindustriji i bivši marinac koji živi u Flintu, Mičigen, rekao je da od sindikalnog posla sada zarađuje 40 dolara na sat. Prije nekoliko godina je zarađivao 16 dolara po satu.
„Sindikalni posao je drastično poboljšao moju životnu situaciju. Sada stojim mnogo bolje, ali to ima veze sa pregovaranjem o ugovoru", rekao je, dodajući da mu porast cijena hrane manje smeta sada kada mu je veća plata.
Bili kaže da je glasao za Bajdena 2020. i da će podržati Haris, ali je dodao da postoji znatno manje entuzijazma za nju nego za druge demokrate poput Bajdena ili bivšeg predsjednika Baraka Obame.
Bonus video:
