AP: Izborni dan u SAD protekao relativno glatko poslije masovnog odziva birača da glasaju unaprijed

Prije utorka je već glasalo više od 82 miliona Amerikanaca u uglavnom uspješnom periodu prijevremenog glasanja uz visoku izlaznost uprkos nekim tehničkim teškoćama i frustracijama na predsjedničkom bojnom polju u Pensilvaniji

7266 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Dan predsjedničkih izbora u SAD je protekao relativno glatko jer je samo ponegdje bilo prekida i odlaganja glasanja nakratko, dok je prije izbora bilo zabrinutosti zbog dezinformacija, stranog uticaja i prijetnji izbornim zvaničnicima i sistemima za glasanje.

Prije utorka je već glasalo više od 82 miliona Amerikanaca u uglavnom uspješnom periodu prijevremenog glasanja uz visoku izlaznost uprkos nekim tehničkim teškoćama i frustracijama na predsjedničkom bojnom polju u Pensilvaniji.

A kad je došao posljednji dan tog glasanja, problemi koji su se pojavili bili su "uglavnom očekivani rutinski i očekivani", rekla je Kejt Konli, viši savjetnik direktora Agencije za sajber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture.

Ona je rekla da ta agencija trenutno nema podatke o nekakvim opštim, značajnim slulajevima koji utiču na bezbjednost izbora.

Pitanja koja su uticala na birače u utorak su uključivala tipične nezgode - od zvaničnika koji je zaboravio ključ glasačke centrale u najvećem okrugu Arizone, do izbornog sudije koji nije došao na biralište u okrugu Alegeni u Pensilvaniji.

Neke jedinice širom zemlje imale su problema sa procesima prijavljivanja birača i e-anketama, što je izazvalo određena kašnjenje glasanja. Neke oblasti su imale greške u štampanju glasačkih listića i štampale su nove i shodno tome produžavale vreme glasanja.

Loše vrijeme širom srednjeg dijela SAD donijelo je lokalne poplave i druge probleme ponegdje, uključujući isključenje struje za najmanje jedno biračko mesto u Misuriju koje je koristilo generator da bi se nastavilo da se glasa.

Ipak, u raznim državama pogođenim kišom, birači su se gurali pod kišobrane dok su u redu čekali da glasaju, ne odustajući od predsjedničkih izbora za koje mnogi američki glasači smatraju da su od ključnog značaja za budućnost demokratije u SAD.

U zapadnom dijelu ključne države Pensilvanije, u nekoliko okruga je bilo izvještaja o problemima s mašinama koje skeniraju i broje papirne glasačke listiće koje su popunili birači. Državni sudija Pensilvanije naredio je da birališta ostanu otvorena dva dodatna sata u okrugu Kambrija, koji je 2020. glasao sa 68 odsto za bivšeg predsjednika Donalda Trampa, kandidata i na ovim izborima. Taj okrug je tražio produženje iako su okružni zvaničnici rekli da su problemi riješeni.

U Džordžiji, još jednoj predsjedničkoj državi koja je redovno kolebljiva u opredjeljivanju za republikance ili demokrate, manje od desetak glasačkih mjesta trebalo je da ostane otvoreno do kasno zbog navodnih prijetnji bombama za koje je utvrđeno da su lažne, rekao je državni sekretar Bred Rafensperger.

FBI je u utorak popodne saopštio da je upoznat sa nizom nevjerodostojnih prijetnji bombama biračkim mjestima u nekoliko država i rekao da mnoge od njih izgleda potiču sa ruskih domena e-pošte.

Masovnu izlaznost na prijevremenim izborima prije utorka - nešto više od polovine ukupnog broja glasova na predsjedničkim izborima prije četiri godine, dijelom su podstakli republikanski birači koji su prijevremeno glasali u većoj mjeri nego na prethodnim izborima što su učinili po nagovoru Trampove kampanje da bi se suprotstavili dugogodišnjoj prednosti demokrata među onima koji glasaju prevremeno.

Period prijevremenog glasanja jedva da je imao problema, čak i u zapadnoj Sjevernoj Karolini koju je prošlog mjeseca pogodio uragan Helen.

Pored uragana u Sjevernoj Karolini i Floridi, do sada najteži poremećaji izborne godine bili su napadi podmetnutim požarima koji su oštetili glasačke listiće u dvije kutije u blizini granice Oregon-Vašington. Tamošnje vlasti i dalje tragaju za odgovornom osobom.

Odsustvo bilo kakvih značajnih, rasprostranjenih problema nije spriječilo Trampa, republikanskog kandidata da iznese mnoge tvrdnje o prevari ili miješanju u izbore tokom prijevremenog glasanja što je mogući uvod u izazove poslije izbora.

Tramp je u utorak nagovijestio da neće osporiti rezultate izbora - sve dok su pošteni.

"Ako izbori budu pošteni, ja bih prvi priznao rezultat", rekao je Tramp, iako nije jasno šta odgovara toj definiciji.

On je to rekao i kasnije, malo prije nego što je planirano zatvaranje birališta u Pensilvaniji, objavivši na svojoj platformi društvenih medija da se "priča o masovnoj prevari u Filadelfiji" i da stiže policija.

On nije naveo detalje, a nije bilo ni neposredne naznake na šta je mislio.

Okružni tužilac Filadelfije Lari Krasner izdao je u saopštenju povodom Trampove objave rekao da jedini pokušaj varanja dolazi od republikanskog predsjedničkog kandidata.

"Ne postoji nikakva činjenična osnova u organima za sprovođenje zakona koja bi podržala tu divlju tvrdnju", rekao je Krasner. "Cijeli dan smo pozivali da se podnesu žalbe i navodi o nepravilnostima ako ih ima. Ako Donald Džej Tramp ima bilo kakve činjenice koje bi podržale njegove divlje optužbe, želimo ih sada".

Jedan od trojice članova izbornog odbora Filadelfije, Set Bluestin, republikanac, rekao je na društvenim mrežama da u Trampovoj tvrdnji "apsolutno nema istine. To je još jedan primker dezinformacija". Glasanje u tom gradu je bezbkedno, rekao je on.

U Džordžiji, naknadni pokušaj republikanaca da ospore prikupljanje glasačkih listića poštom u oblasti Atlante prošlog vikenda pošto je prijevremeno glasanje bilo završeno, odbijen je kao "neozbiljan", a američki okružni sudija R. Sten Bejker koga je imenovao Tramp, rekao je da argument republikanaca "ne izdržava ni najosnovniji nivo tumačenja zakona i razumijevanja pročitanog".

Trampova demokratska protivnica, potpredsjednica Kamala Haris, pozvala je birače da ne nasjedaju na Trampovu taktiku da izazove sumnju u izbore.

Ovo su prvi predsjednički izbori otkako je Tramp izgubio od Džozefa Bajdena prije četiri godine i počeo razne pokušaje da se zaobiđe ishod i da ostane na vlasti. To je kulminiralo nasilnim napadom na američki Kapitol 6. januara 2021. da bi se zaustavilo potvrđivanje rezultata glasanja pošto je Tramp rekao svojim pristalicama da se "pakleno bore".

Čak i sada, solidna većina republikanaca vjeruje u Trampovu tvrdnju da Bajden nije bio legitimno izabran, uprkos revizijama i ponovnim prebrojavanjima glasova u kolebljivim državama, što je sve potvrdilo Bajdenovu pobjedu.

Tokom četiri godine izbornih laži i teorija zavjere u vezi s glasanjem, lokalni izborni zvaničnici su se suočili sa uznemiravanjem, pa čak i prijetnjama smrću. To je dovelo do pojačanja bezbjednosti izbornih kancelarija i biračkih mjesta, što uključuje dugmad za automatsko pozivanje policije i staklo otporno na metke.

Iako nije bilo većih izvještaja o bilo kakvoj zlonamjernoj sajber aktivnosti koja bi uticala na izborne kancelarije, strani faktori su bili aktivni u korišćenju lažnih profila na društvenim mrežama i veb-sajtova da bi podstakli međustranačke sporove i dezinformacije. Posljednjih nedjelja, zvaničnici američke obavještajne službe pripisali su Rusiji mnogobrojne lažne video snimke u kojima se navodi da izborne prevare ima u kolebljivim državama.

Uoči dana izbora, zvaničnici su izdali zajedničko saopštenje sa saveznim agencijama za sprovođenje zakona u kojem upozoravaju da Rusija posebno pojačava operacije uticanja, uključujući i metode koji bi mogli da podstaknu nasilje, i da će to vjerovatno nastaviti i poslije glasanja.

Džen Isterli, najviši zvaničnik za izbornu bezbjednost u SAD, pozvala je Amerikance da se oslone na državne i lokalne izborne zvaničnike za informacije o izborima.

"Ovo je posebno važno jer se nalazimo u izbornom ciklusu sa neviđenom količinom dezinformacija, uključujući dezinformacije koje agresivno plasiraju i pojačavaju naši strani protivnici u većem obimu nego ikada ranije", rekla je ona i podvukla: "Ne možemo dozvoliti stranim protivnicima da glasaju u našoj demokratiji".

Bonus video: