Civilni sektor još nije dobio zvaničan poziv Demokratske Crne Gore i Građanskog pokreta URA za učešće u dijalogu oko reforme iz bornog zakonodavstva, ali bi mu se, većinom, odazvali.
Demokrate i URA su najavili da će uskoro otpočeti da rade na pokretanju društvenog dijaloga, kako bi stvorili uslove “za iole fer i pošteni ambijent u kom bi se održali svi naredni izborni ciklusi u Crnoj Gori”.
Te partije bojkotuju rad parlamenta, a neće učestvovati ni u radu privremenog odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva.
Generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović je kazao “Vijestima” da će intenzivna i sveobuhvatna akcija pod sloganom “pošteni izbori i tačka” otpočeti razgovorom i konsultacijama sa biračima i građanima u svim opštinama, posebno u onim gdje su zabilježene najgrublje zloupotrebe državnih resursa.
“Zatim ćemo ovakve konsultacije nastaviti sa civilnim sektorom, predstavnicima akademske zajednice, predstavnicima političkih subjekata, međunarodnim ekspertima, organizacijama i asocijacijama, kao i drugim pojedincima i grupama čije je društveno djelovanje u prethodnom periodu imalo značajnog uticaja na izborni proces”, naveo je Bogdanović.
On je kazao da je ovo prava prilika da se “sasiječe grana izbornih zloupotreba na kojoj DPS sjedi gotovo tri decenije”.
Izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), Nikoleta Đukanović, kazala je da od Demokrata i GP URA nijesu dobili poziv, ali da bi učestvovali u svakoj radnoj grupi, koja se bavi reformama izbornog zakonodavstva:
“Ne vidim zašto se ne bismo odazvali bilo kojoj strani ako je taj proces inkluzivan, transparentan, dobronamjeran. Sumnjam da bi bilo koja politička partija, bez obzira na sve te disonantnosti, radila protiv interesa države”.
Đukanović je kazala da su u CEMI-ju prije nekoliko nedjelja, preko EU projekta, formirali Građanski savjet koji će se baviti pitanjima reforme izbornog zakonodavstva, ali da su desetak dana nakon toga Demokrate i URA izašle sa predlogom.
“Nama je po tom projektu ideja bila da stvorimo Građanski savjet kao jedno tijelo, već kad Skupština zbog bojkota i ovakve radne grupe ne funkcioniše kako treba, da se svi akteri okupe. Mi ćemo raditi na reformi izbornog zakonodavstva, davati preporuke. Sve preporuke će biti dostavljene radnoj grupi i javno predstavljene”, kazala je Đukanović.
Građanski savjet, kako je istakla, okuplja predstavnike svih političkih partija, osim Demokratskog fronta koji ih je odbio, predstavnike akademske zajednice...
Ni Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), nije dobila zvaničan poziv za saradnju sa Demokratama i GP URA.
Koordinator parlamentarnog programa MANS-a, Danilo Kalezić, je kazao da će se o evenutalnom pozivu izjasniti kada se detaljnije upoznaju sa predlogom te dvije partije.
“S obzirom da je to ideja koja se razvija i da nemamo dovoljno informacija i ne znamo tačno šta je to, nemamo dovoljno podataka da možemo da se odredimo prema tome”, istakao je Kalezić.
On je kazao da očekuju poziv skupštinskog privremenog Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, kojem bi se sigurno odazvali i bili “konstruktivni u mjeri mogućeg”.
“Mi smo organizacija koja prati izborno zakonodavstvo, sprovođenje izbora i sve aspekte izbornog procesa unazad deset godina i naravno da smo zainteresovani da pomognemo da izborni procesi budu što transparentniji i što bolji”, ocijenio je Kalezić.
Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica je kazao da su iz medija upoznati o inicijativi Demokrata i URA za osnivanje foruma koji bi se bavio izborima.
Koprivica je istakao da je, generalno, bolji izborni proces jedna od ključnih stavki misije CDT-a i da su do sada učestvovali u svim važnijim inicijativama koje su mogle doprinositi ispunjenju ove misije.
“To ćemo, vrlo posvećeno, činiti i ovoga puta, prije svega kroz rad Odbora koji je formiran u Skupštini ali i kroz druge inicijative koje, na svoj način, mogu osnažiti pozitivne promjene u našem izbornom ambijentu”, istakao je Koprivica.
Skupština je nedavno donijela odluku o osnivanju skupštinskog Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, gdje bi NVO trebalo da učestvuju kao pridruženi članovi, po osnovu referenci o aktivnostima u prethodne tri godine.
Na sjednici Skupštine koja je u toku trebalo bi da budu izabrani članovi odbora iz redova poslanika.
O zakonima će pričati na okruglim stolovima
Bogdanović je kazao da će kada prikupe informacije sa terena, iskustva sa kojima raspolažu drugi politički subjekti, nevladine organizacije i međunarodni eksperti, održati seriju okruglih stolova na svaku od tema od značaja za izborni proces:
“Kako bi na osnovu ideja, diskusija i predloga svih učesnika ovog društvenog dijaloga došli do konkretnih rješenja za evidentne nagomilane probleme iz oblasti izbornog zakonodavstva”.
Rasprave će početi krajem novembra, a društveni dijalog “Pošteni izbori i tačka” će se okončati najkasnije 30. marta 2019. godine. On je pojasnio da će nakon toga biti utvrđeni predlozi zakonskih i podzakonskih akata u vezi sa uslovima za održavanje fer izbora.
Bonus video:
