Naredne dvije godine mogle bi biti najtoplije u istoriji naše planete, kažu istraživači Nacionalnog meteorološkog centra Velike Britanije.
Istraživanja pokazuju da na scenu stupa do sad najmoćniji El Ninjo na Pacifiku, koji bi mogao da zagrije cijeli svijet. S druge strane, ljeta u Evropi mogla bi postati nešto hladnija, u odnosu na ostatak planete.
Naučnici su potvrdili da su temperature u 2015. godini oko 0,68 stepeni Celzijusa više od prosjeka u periodu između 1961. i 1990.
Direktor Hedli centra Meteorološkog servisa profesor Stiven Belčer kaže da prirodne promjene utiču na temperaturu, ali da ovako visoke prosječne temperature zabilježene na svjetskom nivou mogu da se pripišu stalnom uticaju efekta staklene bašte, za koji je odgovoran čovjek.
“Pošto će i sljedeća godina vjerovatno biti podjednako topla, jasno je da se klima mijenja”, kaže on.
Profesor Rouan Saton sa Univerziteta Riding, koji je bio zadužen za kontrolu istraživanja, potvrdio je da će 2014, 2015. i 2016. biti godine sa rekordnim temperaturama.
"Ako ne bude neke velike vulkanske erupcije, to je vrlo izvjesno. Vidimo posljedice stalne akumulacije energije u okeanima i atmosferi koji su izazvani gasovima”, kaže Saton.
Naučnici kažu da kombinacija povećanja emisije CO2 i dugoročnih prirodnih trendova ukazuje da su na pomolu velike promjene.
“Ovo je prekretnica za klimu na planeti, budući da se istovremeno odvija tako mnogo promjena”, kaže profesor Adam Skajf iz Meteorološkog centra Velike Britanije.
Trenutno na klimu utiču dva trenda – El Ninjo, koji u prosjeku na svakih pet godina donosi kišu tamo gdje je sušno i sušu, tamo gdje je obično kišno. Ovaj fenomen takođe utiče i na rast temperatura.
Ove godine, El Ninjo prate slične promjene kao 1998. što znači da bi Južnoafričku Republiku, Istočnu Aziju i Filipine mogle da pogode velike suše. S druge strane, poplave bi mogle da naprave velike probleme Južnoj Americi.
Dobar ishod mogla bi u tom slučaju da očekuje samo Kalifornija, koja se već četiri godine bori s velikim sušama.
Druga prirodna promjena koja utiče na promjenu svjetske klime je poznata kao PDO. Riječ je o “hladnoj fazi” u Sjevernom Pacifiku, zbog čega je rast temperatura usporen u posljednjoj deceniji. Međutim, sada taj dio svijeta ulazi u toplu fazu, zbog koje će svijet biti topliji.
S druge strane, na Sjeverno Atlantiku se “topla faza” mijenja “hladnom”, što bi moglo da izbalansira ove promjene. Ipak, naučnici još ne znaju mnogo o tome.
Ono što mogu da pretpostave, jeste da će promjene na Atlantiku uticati na nešto hladnija i suvlja ljeta tokom buduće decenije. Ukoliko “hladna faza” na ovom okeanu bude prevladala pacifičko zagrijavanje, to može dovesti do obnavljanja leda na Arktiku.
Bonus video:
