U prijestonicama Norveške i Švedske u srijedu će biti svečano uručene Nobelove nagrade za 2014. godinu svim dobitnicima tog prestižnog priznanja.
Svečana dodjela nagrada je tradicionalno 10. decembra, na dan smrti osnivača nagrade Alfreda Nobela, a priznanja se uručuju u Stokholmu - medicina/fiziologija, hemija, fizika, ekonomija i književnost - a u Oslu se uručuje nagrada za mir.
Nobelovu nagradu za mir ove godine primiće Malala Jusafzai i Kailaš Satiarti iz Indije za "borbu protiv represije nad djecom i mladima i za prava sve djece na obrazovanje".
Malala Jusafzai je 17-godišnjakinja, koju su talibani prije dvije godine pokušali da ubiju zbog njene kampanje za obrazovanje djevojčica u Pakistanu.
Satiarti (60) promoviše ideje nekadašnjeg indijskog vođe Mahatme Gandija i bio je lider mirnih protesta "koji su za cilj imali borbu protiv teške eksploatacije djece radi finansijske dobiti", naveo je Nobelov komitet.
Dva Francuza su ove godine dobila Nobelove nagrade. Patrik Modijano dobitnik je nagrade za književnost, a u njegovim romanima su među centralnim temama nacistička okupacija i posljedice koje je taj period imao na Francusku.
Drugi Francuz je Žan Tirol, dobitnik nagrade za ekonomiju za analize "moći i prilagođavanja tržišta", čime "vlade u svijetu mogu bolje da ohrabre jake firme da postanu produktivnije i da istovremeno ne ugrožavaju konkurenciju i kupce".
Nobela za medicinu su dobili američko-britanski naučnik Džon O'Kif i norveški bračni par Mej-Brit i Edvard Moser "za otkriće ćelija sistema prostorne orijentacije u mozgu", koje omogućavaju kretanje.
Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za hemiju su američki naučnici Erik Becig i Vilijam Merner i Nemac Štefan Hel za dostignuće u razvoju fluorescentne mikroskopije ili nanoskopije.
"Zahvaljujući tom otkriću, nanoskopijom se sada mogu vidjeti pojedinačni putevi molekula između nervnih ćelija u mozgu, što je značajno za bolje razumijevanje Parkinsonove, Alchajmerove i Hantingtonove bolesti", naveo je Institut Karolinska u Stokholmu.
Dobitnici nagrade za fiziku su japanski naučnici Isamu Akasaki, Hiroši Amano i Šudži Nakamura zbog dostignuća u tehnologiji osvjetljenja i izuma takozvanih LED svetiljki.
"Naučnici su nagrađeni zbog pronalaska novog energetski efikasnog i ekološkog izvora svjetlosti", navodi se u saopštenju.
Priznanje je ustanovio švedski naučnik, industrijalac i filantrop Alfred Nobel (1833-1896) kako bi svake godine, iz njegovog ogromnog bogatstva, bile nagrađene ličnosti koje su dale značajan doprinos čovječanstvu.
Izumitelj dinamita je to zavještanje ostavio u testamentu sastavljenom u Parizu 1895, godinu dana prije smrti.
Njegovom voljom, oko 31,5 miliona švedskih kruna izdvojeno je za osnivanje Fondacije Nobel čiji se kapital do danas uvećao na oko 1,5 milijardi švedskih kruna (162 miliona eura).
Pojedinačna nagrada se sastoji od diplome, zlatne medalje i čeka na osam miliona švedskih kruna (862.000 eura). Ukoliko ima više dobitnika za jednu nagradu, laureati dijele novčani dio priznanja.
Bonus video:
