Naučnicu su istraživali, ali još nisu odgonetnuli da li dio mozga zadužen za socijalni život utiče da ljudi koji dosta vremena provode na Fejsbuku imaju više prijatelja, ili je pak često korišćenje te društvene mreže dovelo do promjena na mozgu.
Proučavajući mozak korisnika popularnog sajta za društveno umrežavanje, koji danas u svijetu ima 800 miliona sljedbenika, istraživači su ustanovili da osobe sa podužom listom prijatelja na Fejsbuku imaju veće i gušće strukture u tri moždane oblasti od onih koji imaju svega nekoliko onlajn prijatelja.
Kako prenosi AFP, riječ je o gornjem temporalnom režnju i središnjem temporalnom girusu koji se povezuju sa socijalnom percepcijom kao što je opažanje tuđeg pogleda ili izraza lica, i entorinalnom korteksu koji se, pak, dovodi u vezu sa pamćenjem lica i imena.
Postavlja se pitanje da li veličina "socijalnog" djela mozga podstiče ljude da imaju više prijatelja na Fejsbuku ili pak ta oblast podliježe promjenama uslijed čestog korišćenja društvene mreže, kazao je vođa istraživanja Geraint Ris, profesor neuronauke sa londonskog Univerzitetskog koledža, navodeći da će biti potrebno sprovesti nova istraživanja kako bi se došlo do odgovora.
Prije tri godine, neuronaučnica Suzan Grinfild sa Oksfordskog univerziteta podigla je veliku prašinu tvrdeći da će ljudski um u 21. vijeku načisto podetinjiti, da će biti nesposoban za dužu koncentraciju i empatiju, da će težiti senzacionalizmu i da će imati pomućeni osjećaj identiteta.
Bonus video:
