Pravni zastupnik MANS-a Veselin Radulović ocijenio je zabrinjavajućom činjenicu da u izvještaju Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za prošlu godinu nema analize porasta nerasvijetljenih ubistava, uličnih ratova za koje, kako kaže, policija saopštava da ga vodenarkoklanovi.
Nema ni eventualnih mjera koje tužilaštvo planira da preduzme po tom pitanju, dodaje on za “Vijesti”.
O Izvještaju TS parlamentarni Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu raspravljaće u srijedu, dok je na plenarnoj sjednici 18.juna.
“Vijesti” su ranije prenijele dijelove Izvještaja u kome se navodi da je Specijalno državno tužilaštvo dobilo u prošloj godini 267,8 odsto više prijava za organizovani kriminal nego u 2016. godini, ali da je većina još u fazi izviđaja.
Evropska komisija je, analizirajući napredak Crne Gore u pregovorima o pristupu EU, konstatovala da u državi djeluju moćne kriminalne grupe koje se bave švercom droge, krijumčarenjem cigareta, pranjem novca…
Izvještaj tužilaštva pokazuje da su se osobe protiv kojih su podnijete prijave, pored stvaranja kriminalne organizacije, najviše bavile švercom narkotika. Protiv njih su uglavnom u toku istražni postupci.
Nedostatak analize o lošim bezbjednosnim prilikama, kojima se u petak bavio i Odbor za bezbjednost, Radulović karakteriše kao pokazatelj da “tužilaštvo nema kapaciteta i volje da obavlja osnovnu funkciju i da je upravo to jedan od razloga što najteži oblici kriminaliteta u Crnoj Gori poprimaju takve razmjere da kod javnosti ostavljaju utisak ili da najodgovornija lica nemaju kapaciteta da se bore sa kriminalom, ili da su na neki način njegovi pokrovitelji”.
„Izvještaj o radu državnog tužilaštva predstavlja nastavak prakse prikazivanja nerazumljive statistike koja ne prikazuje stvarno stanje kada je u pitanju borba protiv kriminala u Crnoj Gori, kao i niza nepotrebnih podatka koji nemaju nikakvog značaja za ocjenu rada tužilaca u Crnoj Gori. Ovo posebno kada su u pitanju podaci koji se odnosi na najteže vidove kriminaliteta i krivična djela za čije je gonjenje nadležno SDT”, navodi on.
Radulović ocijenjuje “interesantnim” to što iz dokumenta proizilazi da u predmetima po sporazumima o priznanju krivice, koje je Specijalno tužilaštvo zaključilo sa optuženima, nema novčane kazne koja se može izreći zajedno sa zatvorskom kaznom, ni oduzete imovine i uplata u humanitarne svrhe.
„Iz izvještaja proizilazi da je SDT najviše prijava odbacilo za visoku korupciju ali nema analize zašto je to tako. Tužilaštvo ne daje analizu i odgovore da li podnosioci, među kojima je i policija, imaju pogrešnu percepciju kad je visoka korupcija u pitanju, da li je samo tužilaštvo nesposobno da pribavi dokaze i da visoku korupciju procesuira ili je u pitanju nešto treće,”kaže on.
Statistika Specijalnog državnog tužilaštva pokazuje da je smanjen broj prijavljenih osoba za krivična djela visoke korupcije. Takođe i da je većina njih, kako prošlogodišnjih tako i onih koji su stajali u fiokama odbačena, i to skoro 60 odsto prijava.Zahtjev za oduzimanje imovine Maroviću zakasnio, možda ga sud odbaci
Izvještaj potvrđuje da protiv Svetozara Marovića tužilaštvo nije vodilo finansijsku istragu dok je trajao krivični postupak jer se u izvještaju navodi da su finansijsku istragu pokrenuli 26. 06. 2017. kada je Marović već uveliko bio nedostupan nadležnim organima Crne Gore i što je oko devet mjeseci nakon pravnosnažnosti presude donešene na osnovu sporazuma tužilaštva i Marovića. Takođe, iz izvještaja proizilazi da su privremenu mjeru (zamrzavanje imovine) odredili u julu 2017. god. što je oko 10 mjeseci nakon pravnosnažnosti presude.
Isto tako zahtjev za trajno oduzimanje imovine u ovom predmetu tužilaštvo je podnijelo dana 20.11.2017. godine, što je nakon isteka zakonskog roka od godinu dana nakon pravnosnažnosti i što omogućava da sud takav zahtjev odbaci.
Bonus video:
