Crna Gora će i sljedećeg vikenda najvjerovatnije preći na ljetnje računanje vremena, a nije izvjesno da li će se to desiti posljednji put, iako je Evropski parlament 2019. godine izglasao da se pomjeranje kazaljki na satu ukida od 2021.
Iz Vlade nijesu odgovorili da na pitanja “Vijesti”, kako će se ubuduće računati vrijeme, odnosno da li će biti usklađeno sa evropskim zakonodavstvom.
Evropska komisija predložila je prije nekoliko godina da se prekine sa praksom polugodišnjeg pomjeranja kazaljki na satu, a parlament je izglasao i da će sve zemlje Evropske unije morati da odaberu ljetnje ili zimsko računanje vremena. Međutim, konačnu odluku o tome treba da donese Evropski savjet, a nakon toga Vlada svake od članica EU.
Tada je predloženo da izmjena vremena u martu 2021. treba da bude i posljednja za zemlje EU koje se odluče za ljetnje računanje vremena.
Pojedine zemlje regiona, iako nijesu članice već zemlje kandidati, poput Srbije, donijele su odluku da po ovom pitanju usaglašavaju svoje zakonodavstvo sa evropskim...
U skladu sa ljetnjim računanjem vremena, u Crnoj Gori bi sljedećeg vikenda kazaljke na satovima trebalo pomjeriti za sat unaprijed...
Građani Podgorice podijeljeni su po pitanju računanja vremena u budućnosti.
“Meni lično to ne smeta mnogo. To je kod nas praksa odavno, tako da bi možda više ta promjena da nema više pomjeranja uticala na nas. Ali, u suštini nemam ništa protiv da se ukine, a neće mi smetati i ako ostane ovako”, kaže Vladimir Popović.
On je rekao da zna da pojedinima taj prelazak poremeti bioritam i da je čuo za anketu u EU, a kojom je većina ispitanih bila za ukidanje pomjeranja kazaljki.
S druge strane, Jelena Obradović kaže da joj i te kako smeta pomjeranje kazaljki na satu.
“Kada se to desi, nebitno da li je u oktobru ili martu, meni se poremeti bioritam i to traje sigurno nekoliko sedmica. Teže pada pomjeranje kazaljki unazad, jer ionako kratak dan, još za sat smanjimo”.
Marko Ivanović o pomjeranju kazaljki, kaže, nije razmišljao mnogo.
“Sada kada ste pitali, zatekli ste me. Zbog brojnih obaveza i posla, koji se bavim, te promjene bukvalno pretrčim, jer nemam kada od porodičnih potreba i posla”.
Meteorolog Dušan Pavićević kazao je “Vijestima” da njemu i kolegama više odgovara zimsko računanje vremena.
“Nama više odgovara zimsko vrijeme jer tada svi prognostički materijali stižu sat vremena ranije, pa imamo sat vremena više za proučavanje materijala i pripremu vremenske prognoze”, pojasnio je Pavićević.
Osvrnuvši se na predlog Evropske komisije, on je rekao da ne može govoriti o tome da li bi i koliko to bilo bolje ili lošije za građane.
Bivši predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker 2018. godine je kazao da “moramo prestati s tim pomjeranjem kazaljki”.
On je tada objelodanio predlog državama Evropske unije da se od 2019. godine ukine polugodišnje pomjeranja kazaljki sata, a članicama da sloboda da odluče da li žele da zadrže ljetnje ili zimsko računanje vremena.
U anketi EK sprovedenoj od jula do avgusta 2018. učestvovalo je 4,6 miliona ljudi i većina se izjasnila protiv prakse polugodišnjeg pomjeranja kazaljki.
Stručnjaci su više puta objašnjavali da populacija prilikom promjene pati od zdravstvenih problema zbog pomjeranja sata, da to dovodi do većeg broja saobraćajnih nesreća, do pada produktivnosti na radnom mjestu i sličnih pojava.
Od onih koji su za ukidanje pomjeranja sata, prema anketi, većina želi da prebaci sat na ljetnje vrijeme, odnosno dva sata unaprijed u odnosu na vrijeme po Griniču.
Ljetnje računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko nedjelja kasnije i Velika Britanija.
Sljedeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i SAD. Pod pritiskom farmera, tadašnji američki predsednik Vudro Vilson ubrzo je ukinuo ljetnje vrijeme, navodeći da se zemlja ponovo vraća “Božjem vremenu”...
Ni u Evropi nisu postojala pravila koja bi važila za sve.
Tokom Drugog svjetskog rata, Britanci su, da bi duplirali uštedu, pomjerali časovnike dva sata unaprijed...
Ljetnje računanje vremena u tadašnju SFRJ stiglo je 27. marta 1983.
Danas, 110 od 192 države koristi ljetnje računanje vremena. Ta praksa nije uvedena u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, piše Nacionalna geografija.
Članice EU dobile su 2001. obavezu da uvedu takozvano ljetnje vrijeme, kako bi se trgovina i transport na zajedničkom tržištu nesmetano odvijala i smanjili troškove energije.
Bonus video:
