Čolović: Bećirović u pranje novca nije bio uključen nikada

Pravni zastupnik Zorana Bećirovića, advokat Branko Čolović reagovao je na tekst objavljen u “Vijestima” 11. juna 2021. godine pod naslovom “Milioni, ofšor firme i ruska perionica”, zbog, kako je napisao, netačnih i nepotpunih navoda kojima su povrijeđena Ustavom zagarantovana prava njegovog klijenta...

“Radi se o sljedećim netačnim i/ili nepotpunim navodima:

1. U članku se netačno navodi da g. Bećirović ‘kaže da je samo običan građevinski preduzetnik’. Građevinska djelatnost jeste jedna od privrednih djelatnosti kojima se bave g. Bećirović i njegove kompanije. Međutim, on nikada i nigdje nije tvrdio da je ‘samo običan’ građevinski preduzetnik. Moj klijent je privatni biznismen koji se bavi različitim privrednim aktivnostima, koje uključuju investiranje u hotelijerstvo, ski centre, kupovinu, razvoj i prodaju nepokretnosti, trgovinu, ugostiteljstvo i druge djelatnosti.

2. U članku se navodi da ‘procurjeli bankarski podaci i druga dokumenta koje su otkrili OCCRP i njihov partner u Crnoj Gori NVO MANS otkrivaju deceniju i po dugačak trag sumnjivih poslova - uključujući transakcije sa firmom i dvije banke uključene u pranje novca’. G. Bećirović je za posljednjih trideset godina, odnosno od kada je pokrenuo svoj privatni biznis, imao poslovne transakcije sa mnogo kompanija i u vezi sa tim primao sredstva sa računa ili uplaćivao sredstva na račune kompanija sa kojima je poslovao. Kao ni bilo ko drugi, on nema kontrolu nad izborom banaka preko kojih posluju druge kompanije, niti nad poslovanjem kompanija koje nijesu u njegovom vlasništvu i kojima ne upravlja. Samim tim, g. Bećirović se ne može smatrati odgovornim ukoliko su neke kompanije sa kojima je imao poslovne transakcije i banke u kojima su te kompanije imale poslovne račune u bilo kom momentu bile uključene u pranje novca. G. Bećirović nikada nije bio uključen u bilo kakvo pranje novca, niti je ikada protiv njega u tom smislu vođen bilo kakav postupak od strane nadležnih državnih organa bilo koje države za bilo koju od njegovih poslovnih transakcija.

3. U dijelu članka sa podnaslovom ‘Perionica Troika’ piše da je kompanija g. Bećirovića obavljala ‘transakcije sa ofšor firmom i dvije baltičke banke koje su se našle u središtu dvije mreže koje su prale ogromne količine novca iz Rusije’. Želimo da ukažemo javnosti da nije zabranjeno obavljati poslovne transakcije sa ofšor firmama i da taj podatak sam po sebi nije ni neuobičajen ni sumnjiv. Takođe, želimo da ukažemo javnosti da ni g. Bećirović ni bilo koja od njegovih kompanija nijesu imali račun kod bilo koje baltičke banke. Ukoliko su postojale neke baltičke banke koje su navodno prale novac, g. Bećirović sa tim nema nikakve veze. 4. U članku se dalje navodi da je ‘Caldero Trading Limited’ prije petnaest ili četrnaest godina, tj. 2006. i 2007. godine ‘primio 3,4 miliona dolara od ofšor kompanije pod imenom ‘Industrial Trade Corp’, te da ‘nije poznato da se ‘Caldero Trading’ bavio trgovinom tehničke opreme, a u dostupnim godišnjim izvještajima za naredne godine se navodi kao ‘investiciono holding društvo’”. Kompanija ‘Caldero Trading Limited’ je privatna kompanija koja se bavi raznim dozvoljenim poslovima i za to polaže račune državi Kipar. Kao što je to regulisano u većini evropskih država, pa i na Kipru, kompanija ‘Caldero Trading Limited’ nema obavezu da čuva poslovnu dokumentaciju staru četrnaest ili petnaest godina, a pitanje da li su OCCRP i MANS čuli čime se u to vrijeme ta kompanija bavila ili se nije bavila zaista nije problem g. Zorana Bećirovića.

5. U dijelu spornog članka od 11.06.2021. godine se pominje ‘Danebrook Limited’ i navodi se da se radi o kupovini nekretnina koja je ‘povezana sa Perionicom Troika’, te da su u taj posao bili uključeni bliski saradnici g. Zorana Bećirovića. Činjenica je, međutim, da g. Zoran Bećirović nikada nije bio dio ni vlasničke ni upravljačke strukture kompanije ‘Danebrook Limited’. Osim toga, kako iz samog članka proizilazi, novac koji je tom prilikom 2006. godine unijet u Crnu Goru unijet je radi kupovine opštinskog i privatnog zemljišta, na kome je kompanija ‘Danebrook Limited’ stekla pravo svojine. Samim tim, konkretna transakcija očigledno nije bila fiktivna niti se može nazvati pranjem novca po bilo kom kriterijumu.

6. Tačno je da je g. Zoran Bećirović, preko svoje kompanije ‘Caldero Trading Limited’, 2007. godine kupio a zatim prodao crnogorsku kompaniju ‘Spartak’ d.o.o., koja je prethodno, 2005. godine, od nadležnih organa vlasti kupila zemljište na lokaciji Skočiđevojka. Takođe je tačno da je prilikom kupovine i prodaje kompanije ‘Spartak’ d.o.o. moj klijent ostvario pozitivnu razliku u cijeni. Međutim, u pitanju je pravni posao koji je obavljen u skladu sa zakonom i netačno je da se o radi o pranju novca, kao što se u članku navodi. Veliki porast cijena nekretnina na crnogorskom primorju u periodu od 2005. do 2007. godine je opšte poznata činjenica i nije g. Zoran Bećirović jedini koji je u to vrijeme ostvario značajnu dobit kupovinom i nepokretnosti ili udjela u firmama koje su držale nepokretnosti u svom vlasništvu. Višestruki porast cijena nepokretnosti na crnogorskom primorju 2004, 2005, 2006. i 2007. godine možda nije poznat finansijskom stručnjaku koji se pominje u članku od 11.06.2021. godine, ali je poznat svakome ko je u tom periodu živio ili radio u Crnoj Gori.

7. U članku se navodi da je direktor firme koja je 2007. godine kupila zemljište na lokaciji Skočiđevojka 2012. godine osuđen za korupciju ‘velikih razmjera’ u Palestini. Očigledno je, dakle, da direktor firme koja je kupila zemljište na Skočiđevojci nije bio osuđen 2007. godine, kada je kupoprodaja obavljena. Nije nam poznato da li je taj gospodin za nešto osuđen pet godina kasnije, ali ako jeste, ta osuda svakako nema nikakve veze sa poslovnom transakcijom u kojoj je učestvovao g. Bećirović.

8. Netačno je da je g. Bećirović ‘ubirao plodove privatizacije, kupujući državnu imovinu po bagatelnim cijenama’. Svaka privatizacija u kojoj je g. Bećirović učestvovao sprovedena je u skladu sa zakonom, što je uvijek uključivalo postupak javnog tendera ili javne licitacije, kojom prilikom se mogao javiti svaki zainteresovani kupac i dati svoju ponudu. Ko god da smatra postignutu cijenu i druge uslove kupoprodaje ‘bagatelnim’ imao je priliku da učestvuje na tenderu ili licitaciji, koji su uvijek bili javno oglašavani.

9. Tačno je da g. Bećirović nije odgovorio na pitanje zašto je vrijednost imovine - zemljišta bivše poljoprivredne kompanije Sinjajevina koje je kupljeno u stečajnom postupku dramatično porasla u periodu od kupoprodaje 2006. godine do procjene vrijednosti zemljišta koja je izvršena 2010. godine. Međutim, to nije pitanje za g. Bećirovića, nego za procjenitelja koji je vršio procjenu 2010. godine. G. Bećirović bi bio zadovoljan ako bi uspio da proda kupljeno zemljište po procijenjenoj cijeni, kada se okončaju svi sporovi koji se vode u vezi sa tim zemljištem.

10. U članku se netačno navodi da su g. Bećiroviću ‘Đukanovići pomagali u poslovima kao što je bila kupovina hotela Avala’, te da je g. Bećirović ‘i njima činio usluge’. Hotel ‘Avala’ je kupljen u postupku međunarodnog javnog privatizacionog tendera, u skladu sa propisima koji su važili u vrijeme objavljivanja tendera. G. Bećirović, kao i svaka druga osoba, ima pravo da drži i zadrži račune svojih kompanija u bilo kojoj poslovnoj banci koju izabere i pod uslovima koje sa bankom ugovori, dopadalo se to OCCRP-u i MANS-u ili ne.

11. Netačno je da je ‘Prva banka kršila zakone protiv pranja novca dajući zajmove Bećirovićevim kompanijama’. Ni g. Bećirović ni bilo koja njegova kompanija nijesu ništa dužni Prvoj banci. Protiv njih nikada nije vođen bilo kakav postupak zbog pranja novca, niti su se g. Bećirović i njegove kompanije time bavile.

Obavještavamo vas da smo kroz višemjesečnu komunikaciju sa autorom teksta iz OCCRP-a kontinuirano odgovarali na njegova pitanja, pružajući nivo objašenjanja koji bi svakog profesionalnog ili fer novinara/ istraživača spriječio da bez konkretnih suprotnih dokaza kreira proizvoljne kontekste kojima obiluje objavljeni tekst. Smatrali smo da organizacija ispred koje nam se autor obratio drži do profesionalizma i bazira svoje izvještaje na dovoljnom broju činjenica, ne ignorišući javna dokumenta i informacije koje se mogu provjeriti. Nažalost, ispostavilo se da su se i organizacija i autor teksta poslužili nepoštenim radnjama za račun MANS-a, koji sastavljajući i naručujući ovakve izvještaje pokušava da izvrši pritisak u vezi sa tekućom parnicom za naknadu štete koja se vodi u Osnovnom sudu u Podgorici, koju je pokrenuo g. Zoran Bećirović zbog kleveta i uvreda koje je MANS protiv njega objavljivao u ranijim izvještajima. Korišćenjem nepotpunih, nepovezanih podataka i neprovjerenih informacija u svrhu pritiska zbog tužbe protiv MANS-a i reciklaže tendencioznih konteksta sporni tekst dovodi u pitanje reputaciju, profesionalizam i odgovornost organizacije i autora. U skladu sa svim navedenim ćemo odlučiti o narednim koracima u vezi sa zaštitom prava i reputacije mog klijenta. Takođe ćemo se obratiti posebnim dopisom donatorima OCCRP-a koji podržavaju ovakav vid novinarsta, reketiranja i revanšizma”, navodi se u reagovanju Čolovića.

Činjenica je, međutim, da g. Zoran Bećirović nikada nije bio dio ni vlasničke ni upravljačke strukture kompanije ‘Danebrook Limited’. Osim toga, kako iz samog članka proizilazi, novac koji je tom prilikom 2006. godine unijet u Crnu Goru unijet je radi kupovine opštinskog i privatnog zemljišta, na kome je kompanija ‘Danebrook Limited’ stekla pravo svojine. Samim tim, konkretna transakcija očigledno nije bila fiktivna niti se može nazvati pranjem novca po bilo kom kriterijumu”...

Tačno je da je g. Zoran Bećirović, preko svoje kompanije 'Caldero Trading Limited', 2007. godine kupio a zatim prodao crnogorsku kompaniju 'Spartak' d.o.o., koja je prethodno, 2005. godine, od nadležnih organa vlasti kupila zemljište na lokaciji Skočiđevojka

U članku se navodi da je direktor firme koja je 2007. godine kupila zemljište na lokaciji Skočiđevojka 2012. godine osuđen za korupciju 'velikih razmjera' u Palestini. Očigledno je, dakle, da direktor firme koja je kupila zemljište na Skočiđevojci nije bio osuđen 2007. godine, kada je kupoprodaja obavljena. Nije nam poznato da li je taj gospodin za nešto osuđen pet godina"

Netačno je da je "Prva banka kršila zakone protiv pranja novca dajući zajmove Bećirovićevim kompanijama"