Biografije kandidata koji su se prijavili na tri pozicije za pomoćnike direktora Uprave policije već dva i po mjeseca tavore u fioci, a upućeni tvrde da se iza opstrukcije konkursnog postupka zapravo krije tiha bitka oko prevlasti u vrhu javne službe.
Uprava za ljudske resurse, za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova, još 9. oktobra ove godine raspisala je konkurs za pomoćnike direktora Uprave policije za Sektor granične policije, Sektor policije opšte nadležnosti i Sektor policije za posebne namjene.
Konkurs za pomoćnike tražio je 19. septembra tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, koji je tek pred kraj mandata odlučio da pokrene postupak za popunjavanje pozicija za pomoćnike Uprave policije poslije nekoliko godina produžavanja v. d. rješenja.
Iako je pozicija pomoćnika direktora policije Sektora za borbu protiv kriminala godinama takođe pokrivana v.d. rješenjem ili koordinirana iz drugih organizacionih jedinica UP - MUP, ljetošnjim javnim konkursom u paketu nije tražio raspisivanje konkursa i za jednu od najvažnijih pozicija u sistemu UP.
MUP je u odgovoru “Vijestima” naveo da su 19. septembra Upravi za ljudske resurse uputile odluke o pokretanju postupka za popunu radnih mjesta - pomoćnika direktora UP.
“Imajući u vidu da je sprovođenje postupka javnog konkursa u nadležnosti Uprave za ljudske resurse, upućujemo Vas da se za više informacija obratite navedenoj upravi”, piše u odgovoru MUP-a.
Oni nijesu dostavili informacije da li je do sada sačinjena lista kandidata, kao i imaju li podatke ko se sve prijavio na tri pomoćničke pozicije, kao ni objašnjenje zbog čega predugo traje postupak...
Novi ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović još polovinom novembra interesovao se za konkurs za pomoćnike, pa je zbog toga pisao načelnici Odsjeka za kadrovske i pravne poslove državnih službenika Sonji Radonjić, tražeći odgovore: kada je oglas raspisan, ko su prijavljeni kandidati, u kojoj je fazi je postupak pred Upravom za ljudske resurse...
Prema informacijama “Vijesti” na javni konkurs prijavio se veći broj starješina policije koji su u nekom periodu bili na rukovodećim pozicijama u UP, a biografije su poslali i neki od aktuelnih v.d. pomoćnika direktora Uprave policije.
Uprava za ljudske resurse je još krajem novembra u odgovoru “Vijestima” navela da je tada u toku “sačinjavanje liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa, u smislu člana 45 Zakona o državnim službenicima i namještenicima”.
“Uprava za ljudske resurse, u ovom momentu, nije u mogućnosti dati dodatne informacije o daljem toku postupka po predmetnom javnom konkursu”, odgovorili su na pitanje dokle se stiglo sa javnim konkursom, koji je trajao do 30. oktobra ove godine.
Novi odgovor šta je sa listom i ko se sve prijavio na konkurs nije stigao iz te Uprave.
Neki od kandidata, koji su poslali biografije, nezvanično su kazali “Vijestima” da ih niko do sada nije pozvao, niti saopštio da li je njihova dokumentacija prihvaćena, da li se nalaze na listi niti kada datum kada bi trebalo sa njima da se obavio pisanio dio testiranja.
Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, konkurs se mora okončati, a mogao je biti zaustavljen samo u periodu od 9. do 30. oktobra, pa je sada ključno pitanje zbog čega je procedura usporena...
Borba za kadar
Nekadašnji pomoćnik ministra za pravne i bezbjednosne poslove MUP-a i advokat Miloš Vukčević kazao je “Vijestima” da je Zakon o unutrašnjim poslovima jasno propisao procedure po kojima se bira direktor i pomoćnici ali i ostali rukovodeći kadar, pojašnjavajući da su “te procedure i propisane da bi se pokušao izbjeći politički uticaj i izabrati profesionalan kadar”.
“Ali politika uvijek nađe prolaz. Pa UP je uvijek i bila u sferi političkog uticaja iako je zamišljena da bude profesionalna i nezavisna uprava”, naveo je Vukčević.
On tvrdi da su procedure jasne i da zakon ne poznaje da se niko ne izabere, odnosno da su rapisani konkursi na čekanju i da se ne okončavaju.
“Jasno je da političke elite nemaju još usaglašen stav kome trebaju da pripadnu funkcije direktora i pomoćnika direktora UP”, kazao je on.
Vukčević je kazao da je jasno da je postupak konkursa za pomoćnike “usporen”, i da se nakon pisanog testiranja i usmenih intervjua utvrđuje lista, a ministar nakon toga na predlog direktora imenuje nekog (po pravilu prvog) za pomoćnika direktora.
“Dakle, po pravilu se bira najbolji kandidat i zakon ne poznaje da se niko ne izabere”, navodi nekadašnji pomoćnik u MUP-u.
I aktuelni direktor UP Zoran Brđanin u posljednjem intervjuu otkrio je da je za vrijeme mandata tražio da se raspišu konkursi za pomoćnike, ali da nije “postojala politička volja za to”...
“Insistirao sam da se raspišu konkursi za mjesta pomoćnika direktora jer bi na taj način i konkurencija i izbor bili veći, a izabrani se osjećali sigurnije i motivisanije da rade. Nažalost, nije postojala politička volja za to, već je nekom odgovaralo da pomoćnici budu u vd. stanju, a kako bi ih upravo oni mogli odobravati ili ne”, kazao je Brđanin.
Brojna v.d. rješenja
Da godinama nijesu samo pomoćnici direktora sa v. d. rješenjima govori i podatak da većina drugih rukovodećih pozicija u sistemu UP je na v. d. mandat ili rade bez rješenja za poziciju koju odlukom direktora ili ministra pokrivaju.
Advokat Vukčević navodi da se sintagma - “neraspoređeni službenik” uveliko odomaćio u Upravi policije, ali da za takvo nešto ne postoji zakonsko uporište.
“Ni Zakon o unutrašnjim poslovima, a ni Zakon o državnim službenicima i namještenicima ne poznaju termin ‘neraspoređeni službenik’. Zakon ne poznaje mogućnost da se policijski službenik pošalje kući i da nakon toga uredno prima platu po rasporednom rješenju koje ima, iako faktički ne radi, a da na njegovo radno mjesto, drugi službenik bez rješenja, na osnovu odluke direktora obavlja poslove. Što je još gore primjetio sam da se u pojedinim zvaničnim aktima MUP-UP počeo i formalno koristiti termin ‘neraspoređeni službenik’ što nikako ne bi smjelo”, naveo je on.
Iako su oglasi za rukovodeće pozicije po dubini UP od januara objavljene, niko već gotovo godinu nije izabran. Vukčević tvrdi da je i to “pokazatelj političkog uticaja na kadriranje u policiji”.
“Nema zakonskog opravdanja da se raspisani oglasi ne okončaju i da se ne izaberu najbolji kandidati, odnosno oni koji imaju najviše poena. Sve ostalo su političke kalkulacije”, navodi on.
Prema javnom konkursu, za pomoćnika direktora potrebno je najmanje 10 godina radnog iskustva na poslovima sa VII1 nivoom kvalifikacije obrazovanja, od kojih najmanje tri godine na rukovodećim radnim mjestima u policiji, MUP-u, Ministarstvu odbrane ili Agenciji za nacionalnu bezbjednost odnosno najmanje tri godine na sudskoj ili tužilačkoj funkciji.
Borba za službe, kamen oko vrata nove Vlade
Ukoliko dođe do razlaza u parlamentarnoj većini, to će sigurno biti zbog bezbjednosnog sektora, jer se parlamentarna većina neće razići zbog neslaganja u oblasti kulture, obrazovanja, ili sporta...
To je ocijenio Vukčević, bivši pomoćnik u vrijeme dok je ministar unutrašnjih poslova bio Raško Konjević.
“Svaka partija na vlasti želi da na mjesto direktora UP i ANB dovede čovjeka koji je blizak i odan njenom partijskom interesu. Zato presuda Upravnog suda kojom je riješeno u meritumu da se Brđanin vrati na mjesto direktora UP, predstavlja prijatno pozitivno iznenađenje, jer šalje poruku da je sudska vlast iznad izvršne”, naveo je on.
Navodi da bi Upravni sud i u svakom drugo predmetu treba brzo da donosi odluke, a ne tek poslije godinu ili dvije...
“Presuda Upravnog suda u slučaju Brđanin treba da predstavlja model po kojem bi se i drugim građanima brzo rešavali postupci pred Upravnim sudom, a ne kao do sada da čekaju po godinu ili dvije da im se predmeti riješe”, navodi on.
Policija ostaje pod okriljem MUP-a
Iako su postojale neke nezvanične najave da bi moglo doći do odvajanja Uprava policije će i dalje ostati kao posebna organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova kako je to uređeno zakonskim rješenjem iz 2021. godine.
MUP je u odgovoru “Vijestima” naveo da izdvajanje Uprave policije, kao organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, nije planirano.
“Tako nešto se da zaključiti i analizom prijedloga Zakona o budžetu za 2024. godinu, u kome se jasno vidi da je Uprava policije organizaciona jedinica u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova”, piše u odgovoru.
Pedlogom Zakona o budžetu za 2024. godinu pod organizacionim kodom 40301 nalazi se budžetska jedinica Ministarstvo unutrašnjih poslova, a za koji je predviđeno 125.760.987,55 eura što je za oko četiri miliona više nego što je to bilo 2023.
“U samom prijedlogu budžeta MUP i UP nisu prikazane kao zasebne jedinice, već je UP prikazana kao organizaciona jedinica u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova, što će i dalje ostati”, navodi MUP.
Pomoćnik FOJ-a jedini sa rješenjem
Da se konkursi za pomoćnike direktora policije mogu ekspresno okončati pokazuje i slučaj pomoćnika direktora Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Aleksandra Radovića, koji u trenutnoj šemi Uprave policije jedini ima zvanično rješenje za obavljanje funkcije rukovodioca.
Radović je na predlog bivšeg ministra Filipa Adžića, polovinom januara ove godine, imenovan za vršioca dužnosti pomoćnika direktora FOJ-a, a potom je nakon pet mjesec raspisan i konkurs za tu poziciju.
U brzom konkursnom postupku, izabran je kao najbolji kandidat nakon čega je dobio rješenje za rukovodioca FOJ-a.
Rad Radovića i angažovanje FOJ-a nedavno je pohvalio i premijer Milojko Spajić koji je kazao da su predanim radom, ali i koordinisanim Vlade, Skupštine i diplomatskim angažovanjem “izbjegnute ekonomske reperkusije” jer je Crna Gora izbjegla “sivu listu” MANIVALA.
Tu jedinicu UP ali i Vladu očekuje ispunjavanje brojnih preporuka Radne grupe za finansijsku akciju (FATF).
Bonus video:
