Krvavi sukobi među crnogorskim klanovima nisu smanjili njihovu ulogu u međunarodnoj trgovini kokainom. Nije bilo drastičnih promjena u cijeni od kada je sukob počeo 2015. godine, osim tokom pandemije koronavirusa. Velika je vjerovatnoća da klanovi održavaju svoj posao sa kokainom. Iako je sukob među klanovima generalno oslabio ove kriminalne grupe, neki ključni članovi su i dalje na slobodi i pokazali su otpornost zahvaljujući svojim finansijskim resursima i sposobnosti da obezbijede političku zaštitu, kaže za “Vijesti” Saša Đorđević, koordinator za Srbiju i Crnu Goru Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).
Ova međunarodna organizacija, koju čini preko 500 umreženih eksperata širom svijeta, objavila je istraživanje o tržištu narkotika u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Rumuniji, Srbiji i Ukrajini.
Ruđero Skaturo, viši analitičar GI-TOC, objašnjava da su se fokusirali na ove zemlje jer su ključne u zloglasnoj balkanskoj ruti ilegalnih roba koje se kreću od istočne ka zapadnoj Evropi još od ranih 1980-ih.
“Region jugoistočne Evrope je decenijama važno tranzitno područje za krijumčarenje i predstavlja kriminalno žarište zbog čega ulazi u fokus istraživanja Globalne inicijative. Ilegalna trgovina drogom je jedno od kriminalnih tržišta koje redovno pratimo, a periodično sprovodimo istraživanja o cijenama, upotrebi i metodama krijumčarenja ilegalnih droga”, objašnjava Skaturo.
Veći priliv heroina
Objašnjavajući zašto se našla Ukrajina na ovom spisku, on kaže da su u Globalnoj inicijativi sa početkom invazije Rusije na Ukrajinu, u februaru 2022. godine, željeli da razumiju uticaj rata na različita ilegalna tržišta širem regiona, uključujući i trgovinu drogom.
“Prije rata, ukrajinski organizovani kriminal bio je samo marginalno relevantan za ilegalne ekonomije u jugoistočnoj Evrope, ali rat mijenja klimu i stvara nove mogućnosti za kriminalne organizacije. Drugim riječima, iako Ukrajina geografski ne pripada području na koje se fokusiramo u našem radu, istraživali smo uticaj kako bismo razumjeli posljedice i uticaj rata na jugoistočnu Evropu, posebno Rumuniju”, ističe Ruđero Skaturo.
Uporedna analiza je, po njegovim rečima, pokazala da su cijene narkotika u regionu stabilne, ako ne i rastuće. Potražnju za kanabisom u Ukrajini mogu zadovoljiti tradicionalni proizvođači kanabisa u jugoistočnoj Evropi, poput Albanije, Sjeverne Makedonije i u skorije vrijeme Kosova. S obzirom na porast broja zapljena kanabisa koji se mijenja za heroin duž balkanske rute i obilnu ponudu opijata iz Avganistana, očekuje se veći priliv heroina u jugoistočnu Evropu, što može da utiče na veleprodajnu i maloprodajnu cijenu kanabisa i heroina, navodi Skaturo.
Što se tiče kokaina, dodaje on, podaci iz posljednje tri godine sugerišu da jugoistočna Evropa postaje tranzitni region, što pokazuju značajne zapljene na Jadranskom, Egejskom i Crnom moru i ove luke bi mogle postati ključne ulazne tačke za snabdijevanje kokainom Ukrajine u budućnosti.
Saša Đorđević ukazuje na podatak da su minimalne razlike uličnih cijena ilegalnih droga u regionu. Na primjer, jedan gram kanabisa je u Podgorici jeftiniji za oko dva eura nego u Beogradu, što se može objasniti manjim troškovima transporta, posebno ako se kanabis nabavlja iz Albanije, ali i zbog novčanica koje se koriste u prodaji čija vrednost mora da bude okrugla - pet eura može da bude dovoljno za jedan gram kanabisa u Podgorici, a 1.000 dinara u Beogradu, objašnjava Đorđević.
“Ono što je zanimljivo u vezi sa Crnom Gorom jeste da je tokom 2021. godine, za vrijeme pandemije koronavirusa, cijena kokaina u zemlji bila znatno niža nego u ostatku regiona, oko 40 evra za gram. Jedan od mogućih razloga za to može biti činjenica da Crna Gora ima izlaz na more, koje najčešće služi kao glavna ruta za krijumčarenje kokaina, što je doprinijelo snižavanju cijene. S obzirom na ograničenja kretanja tokom pandemije, tržište u Crnoj Gori je bilo preplavljeno kokainom, što je vjerovatno dovelo do smanjenja cijene. Međutim, čim se kretanje olakšalo i granice su ponovo otvorene, cijena se vratila na regionalni prosjek. Takođe, u Crnoj Gori je jedino primijećeno da se kokain direktno ubrizgava u vene putem igle”, upozorava Đorđević.
Cijena kokaina, inače, prema riječima Đorđa Skatura, varira ne samo između zemalja, već i u jednoj određenoj državi u zavisnosti od ekonomije naseljenih mjesta. Cijena kokaina raste u glavnim i većim gradovima gde je koncentrisan veći dio ljudi koji imaju veća primanja i ekonomski bolje stoje.
“U regionu je primijećena i relativno visoka potražnju visokokvalitetnog i stoga skupljeg kokaina tokom ljeta u priobalnim/turističkim područjima. Međutim, u istim područjima obično postoji visoka potražnja i za nusproizvodima kokaina, poput crack-a, koji konzumiraju osobe sa nižim prihodima”, dodaje Skaturo.
Govoreći o sintetičkim drogama u Crnoj Gori tokom proteklih decenija, Skaturo ističe da je upotreba ove vrste narkotika bila relativno ograničena.
“U Albaniji, Kosovu i Crnoj Gori, maloprodajne cijene su ostale stabilne između 2020. i 2022. godine, sa cijenama od 17 do 20 eura za tabletu amfetamina i 10-15 eura za tabletu MDMA. Upotreba MDMA čini se da je nedavno porasla, posebno tokom letnjih meseci. Situacija u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Rumuniji i Srbiji je drugačija. Rumunija i Bugarska su oduvijek bili čvorišta za tranzit sintetičkih droga i proizvodnju u ‘kućnim laboratorijama’, na šta upućuju periodične zapljene efedrina i pseudoefedrina. Ova ilegalna trgovina prekursorima usmjerena je ka zapadnoj Evropi iz Avganistana, koristeći iste obrasce krijumčarenja kao i za heroin duž balkanske rute”, naglašava ovaj analitičar.
Kanabis dolazi iz Albanije
Prema riječima Saše Đorđevića, postoje indicije da ilegalno tržište sintetičkih droga u Albaniji i Crnoj Gori raste, prije svega da zadovolji potrebe lokalnog tržišta tokom turističke sezone kada je konzumacija po pravilu veća i ne uključuje samo domaće stanovništvo.
“Za razliku od ostalih droga, Crna Gora nije tranzitna niti zemlja proizvodnje sintetičkih droga, koje i dalje najčešće dolaze iz susjednih zemalja, odnosno Srbije u slučaju Crne Gore. Za razliku od heroina, od 2021. godine, dolazi do porasta zapljena sintetičkih droga u Crnoj Gori. Od januara do oktobra 2023. godine, zaplijenjeno je 4,7 kg sintetičkih droga što je za 2 kg više nego 2022. godine. Već sada se zna da će ova godina biti rekordna u Crnoj Gori po količini zapljena sintetičkih droga od 2010. godine”, objašnjava Đorđević.
On ističe da je Crna Gora je pre svega tranzitna zemlja za krijumčarenje kanabisa, heroina i kokaina. Jedan deo ilegalnih droga ostane u zemlji da zadovolji potrebe lokalnog tržišta koje nije veliko s obzirom na veličinu i broj stanovnika Crne Gore, a drugi dio ide ka susjednim zemljama.
“Kanabis kopnenim putem dolazi iz Albanije, a postoji i lokalna proizvodnja, prije svega na otvorenom. Heroin stiže iz Albanije i sa Kosova, a kasnije ide ka Srbiji i Bosni i Hercegovini. Kokain stiže u Crnu Goru pomorskim putem direktno iz Latinske Amerike ili preko italijanske luke Gioia Tauro. Glavna kriminalna žarišta se nalaze oko graničnih prelaza između Crne Gore i susjednih zemlja, kao i glavni grad Podgorica. Luka Bar je važno žarište u regionu za kokain, ali ne i u Evropi”, pojašnjava Saša Đorđević.
Kanabis najskuplji u Rumuniji
Objašnjavajući zašto je kanabis najskuplji u Rumuniji, a najjeftiniji u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, Ruđero Skaturo navodi da se cijena kilograma kanabisa uzgajanog u južnom dijelu zapadnog Balkana, u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, povećava se za 200–300 za svaku pređenu zemlju, pri čemu se i cijena na malo povećava na sličan način.
“Na primjer, u januaru 2023. godine, gram kanabisa uzgajanog na zapadnom Balkanu, ulazeći u Rumuniju iz Srbije, prodaje se po cijeni između 7 i 9 eura, što je 30-40% više od prosječne cijene u Albaniji, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji. Ove tri zemlje su i glavni proizvođači kanabisa u regionu, gdje su cijene jeftinije zbog odsustva dodatnih troškova transporta. U svakom slučaju, mnogi faktori doprinose formiranju maloprodajne cijene. To mogu biti specifični dogovori koje sklapaju krijumčari, konkurencija između stranih dobavljača i lokalnih uzgajivača, kao i sposobnost državnih organa da zaplijene supstancu”, naglašava Skaturo.
Heroin i Crna Gora
Saša Đorđević ističe da Crna Gora služi kao tranzitna zemlja za krijumčarenje heroina. Policija, istraživački novinari i civilno društvo u Crnoj Gori se do određene mjere slažu da ilegalni posao sa heroinom nije više toliko uticajan i profitabilan kao što je bio prije 20 godina, ali da i dalje pravi značajne zdravstvene probleme. Osobe koje koriste droge često ne mogu sa sigurnošću da znaju šta kupuju, a podaci koje iznose organizacije civilnog društva i državne institucije su često različiti - o broju predoziranja, broju osoba koje koriste drogu, ili supstancama koje se moješaju sa heroinom, ističe Đorđević.
“Takođe, primjetan je opadajući trend zapljene heroina koji postoji od 2019. godine. U prvih deset mjeseci 2023. godine, zaplijenjeno je svega 1,5 kilograma heroina, duplo manje nego 2022. godine kada je policija zaplijenila 3 kg heroina. Od 2010. godine, najveća zapljena heroina zablježena je 2016. godine, kada je zaplijenjeno 33,4 kg heroina”, kaže Saša Đorđević.
Bonus video:
