Međunarodni dan planina, 11. decembar, Crna Gora dočekala je sa 1.270 kilometara uređenih planinarskih staza u nacionalnoj mreži i četiri planinarske tansverzale, ali i sa manjkom planinarskih domova i skloništa i sve većim brojem neformalnih grupa koje vode turiste, ne razmišljajući ni o osnovnim pravilima bezbjednosti.
"Od 1.270 kilometara planinarskih staza iz nacionalne mreže, na 480 kilometara postavljena je signalizacija, a ostale su uređene i markirane. Od četiri transverzale, posebno su značajne dvije: Primorsko-planinarska (Orjen - Lovćen - Rumija) ukupne dužine 182 kilometra i Centralna transverzala ''Planinama Crne Gore'' i dio NP "Durmitor'" ukupne dužine 218 kilometara, sa velikim brojem pristupnih staza. U završnoj je fazi transverzala "Via Dinarika", koja počinje od Sutjeske i završava na granici sa Kosovom, kao i "Vrhovi Balkana" koja se prostire Prokletijama i nastavlja dalje prema Kosovu i Albaniji", kazao je načelnik Komisije za markaciju, planinarske staze, pješačke puteve i registar Planinarskog saveza Crne Gore (PSCG) Pavle Bandović.
On je naveo da je u protekle dvije godine uređeno još sedam staza za hodanje na krpljama u dužini od oko 100 kilometara, na Žabljaku, skijalištima kod Nikšića i Kolašina, privremenom skijalištu kod Plava, Mojkovcu, Andrijevici, Beranama i Rožajama.
"Za održavanje staza smo angažovali klubove koji imaju sertifikovane markirante i instruktore. U pitanju je 28 klubova. Klubovi ne postoje jedino u Tivtu, Ulcinju, Petnjici i Gusinju. Ove godine smo pomogli i oko uređenja lokalnih staza sa turističkim organizacijama u Plavu, Mojkovcu i u Plužinama, odnosno Regionalnom parku "Piva", a markirali smo staze i u Petnjici", kazao je Bandović.
Urađene su i dvije sportsko-rekreativne staze u Podgorici, koje su u funkciji čitave godine.
Međutim, iako je u funkciji toliko staza, njih ne prati odgovarajuća infrastruktura.
"Nema skloništa koja bi trebalo da postoje na svaka dva sata pješačenja, nema uređenih mjesta za helikoptere gdje bi gorska služba spasavanja mogla da sleti, nema skloništa u slučaju nevremena. Fali planinarskih domova, a i dio onih koji postoje su ruinirani i van funkcije, kao što je slučaj za dva na Bjelasici, u Krivom dolu i Cmiljačama. Problem je i sa kartografskim materijalom. Karte se preuzimaju od neovlaštenih osoba, štampaju se bez saglasnosti PSCG i Ministarstva. Kada su otac i sin iz Čehoslovačke nastradali na Zloj Kolati koristili su neoficijelne karte koje nemaju ucrtane staze. Karte se moraju redovno dopunjavati", kazao je Bandović.
Ignorisanje pravila ponašanja i nepoštovanje osnovnih principa planinarskog kodeksa najčešći je razlog zbog kojeg se turisti nađu u bezizlaznim situacijama, koje ih nekada mogu koštati života.
"Pitanje licenciranja planinskih vodiča pokrenulo je 2006. godine Ministarstvo održivog razvoja i turizma i ono je tretirano u tadašnjem Zakonu o planinskim stazama. Ministarstvo prosvjete je to osporilo, urađen je novi zakon i Centar za stručno osposobljavanje ovlašten je da odobri ko je licenciran za zanimanje planinski vodič. Oni su do sada odobrili pedesetak licenci, ali vodičima nisu dali značke ili neko drugo obilježje. Vodič mora biti registrovan, kao i klubovi, ali postoje neformalne grupe entuzijasta, planinara ili avanturista. To je naročito izraženo bilo ovog proljeća kada je jedna osoba u kanjonu Mrtvice dovela pet punih autobusa i dovela u opasnost toliki broj ljudi, da ne pričam o mogućnosti devastacije prostora", kazao je Bandović.
On je naveo da PSCG radi na tome da se registruje kao ustanova za obuku i izdavanje licenci.
"Pojavljuju se vodiči koji nemaju osnovna znanja... Nije stihijski kao ranije, ali se dešava, i to je problem uglavnom kod lokalnih turističkih organizacija, jer nemaju stručno lice za vođenje i ne sarađuju sa planinarskim klubovima. Na Durmitor može da ide iskusniji planinar i mala grupa bez vodiča, ali problem je što ljudi ne shvataju da je staza postavljena upravo radi sigurnosti, što ne shvataju da se ne smije narušiti biodiverzitet, naročito u nacionalnim parkovima, u kojima se nalazi više od 65 odsto ukupnog broja staza", kazao je Bandović.
On je naveo da je pravilo da se u planinu ne ide poslije 10 sati, jer je prosječna tura na našim planinama šet časova u jednom smjeru.
Bandović preporučuje da prije odlaska na planinu turisti treba da traže tačne informacije, karte, info materijale, ali i da provjere da li je preporučljivo da na određene vrhove idu sami ili je potrebna pomoć vodiča.
PSCG je, shodno Zakonu o planinskim stazama, zbog potencijalnih opasnosti po bezbjednost i zdravlje korisnika zimi, nepostojanje zimskih markacija i druge infrastrukture neophodne za bezbjedno korištenje staza, donio odluku o privremenom zatvaranju svih uređenih i markiranih planinarskih staza nacionalne mreže u zimskom periodu od 15. novembra 2016. do 31. maja 2017. godine.
Skupština PSCG: Dragan Bulatović novi predsjednik
Jedan od najuspješnijih crnogorskih planinara, doktor ekonomije Dragan Bulatović, izabran je na jučerašnjoj Skupštini za predsjednika PSCG. Bulatović je predsjednik i jedan od osnivača Planinarskog kluba „Visokogorci Crne Gore“. U PSK „Komovi“ od 2002. do 2004. obavljao je funkciju sekretara, a od 2004. do 2009. predsjednika kluba. Vodio je više od sto planinarskih akcija u zemlji i inostranstvu. Popeo se, u zimskim i ljetnjim uslovima, na sve značajnije crnogorske i mnoge vrhove u okolnim zemljama. Kao član klupskih i međunarodnih ekspedicija, savladao neke od najviših evropskih i svjetskih vrhova. Zajedno sa Milanom Radovićem izveo je 2008.godine prvi uspješan uspon crnogorskih alpinista na vrh preko osam hiljada metara, Manaslu 8163 metra na Himalajima. Do sada je radio na izradi i realizaciji više projekata iz oblasti planinarstva i planinskog turizma u Crnoj Gori. Objavljuje stručne radove iz oblasti sporta i održivog turizma, kao i putopise sa planinarskih pohoda. Pored planinarenja, aktivno se bavi i kanjoningom.
Bonus video:
