Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) potpisalo je ugovor o savjetodavnim uslugama sa španskom kompanijom „Paradores de Turismo, S.A.“ čiji je cilj razmjena znanja i iskustava i pronalaženje modela za valorizaciju i revitalizaciju kulturnih dobara kroz turističku ponudu u Crnoj Gori. Ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović ukazao je da je MORT prije dvije i po godine definisao agendu reformi u turizmu i jedan od ključnih segmenata je, kako je naveo, bio kako napraviti bolju vezu i sinergijski djelovati u sektoru turizma i kulture. On je kazao da je napravljen precizan plan iz kojeg je poristekolo nekoliko projekata koji sada imaju konkretne rezultate. Gvozdenović je rekao da su crnogorsko i špansko ministarstvo prepoznali kompaniju Paradores kao jednu od najprestižnijih kompanija u svijetu, koja se bavi valorizacijom kulturne baštine i ostvaruje višemilionski promet u Španiji. „Taj promet nije vezan samo za razvoj visokog turizma. To je nešto što dodatno pojačava kvalitete identiteta ovih prostora i otvara prostore i određene lokalne sredine koje u prethodnom periodu nijesu imale turističku valorizaciju“, istakao je on. Prema riječima Gvozdenovića, sada su jasno definisani pravci djelovanja. „A to je da razvijemo visoko kvalitetni turizam“. On je ukazao da je jedan od projekata, koji će biti realizovani, valoarizacija kulturne baštine i ostvarivanje dijela tih projekata realizacijom nekoliko visoko kvalitetnih hotela. Gvozdenović je saopštio da je nakon analize od 15 lokacija, izabrano osam i da se sada predlažu četiri projekta za finansiranje. „To su projekti koji su vezani za Stari grad Bar, tvrđave Španjola i Goražda i utvrđenje Žabljak Crnojevića“, rekao je Gvozdenović na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljena Studija razvoja hotela u objektima koji su zaštićena kulturna dobra. Kako je istakao, radi se o skupim projektima, a vrijednost projekta samo jednog manjeg hotela u Baru je 17 miliona EUR. Kako je naveo, prioritet koji žele prvi da počnu da rade jeste projekat Starog Bara. „Smatramo da tu postoji najviše potencijala, odnosno to je preporuka kompanije Paradores“. Gvozdenović je ukazao da se uporedo sa projektom koji se radi sa španskom kompanijom, realizuje i projekat studije razvoja ekonomske revitalizacije kulturnog nasleđa Crna Gore. To je prva faza projekta dok druga, kako je pojasnio, podrazumijeva jasno definisanje modela organizacije upravljanja u ugostititeljskim objektima u zaštićenim kulturnim baštinama. „Tu već radimo na definisanju takve organizacione šeme i uporedo sa tim pripremamo mini finansijski plan za 2017. godinu. Plan finansiranja kroz kapitalni budžet“, rekao je Gvozdenović. Prema njegovim riječima, važno je otvoriti transparentni proces izrade idejnih rješenja za hotele na predviđenim lokacijama. Gvozdenović je rekao da je treći projekat "Sva čuda Crne Gore“ kojim se želi „isporovocirati“ privatni biznis, ljudi koji imaju znanja o stvarima u Crnoj Gori koje su trenutno neotkrivene. „Smatramo da je Crna Gora poslednja neotkrivena tajna Evrope i da postoji puno turističkog potencijala koji može da izazove pažnju mnogih turista i na taj način nađemo svoju poziciju na svjetskoj turističkoj mapi“, kazao je Gvozdenović. On je naveo da je „Dobar domaćin“ četvrti projekat koji se planira realizovati i koji treba da obezbijedi da turisti u Crnoj Gori nauče o crnogorskoj tradiciji. „Postoji poseban program vezan za revitalizaciju napuštenih objekata u Crnoj Gori. Jedan od tih je projekat „Dom revolucije“ i očekujem da će u septembru početi radovi“, rekao je Gvozdenović. On je istakao da dobra saradnja između ministarstava održivog razvoja i turizma i kulture, daje konkretne rezultate, i da postoji podrška Vlade, kao i donosioca odluka vezanih za budžet jer, kako je naveo, tu nema ograničenja. „Ograničenja su vezana samo na stručne ekipe koje treba da ispunjavaju određene preduslove“, precizirao je Gvozdenović Minsitar kulture, Pavle Goranović kazao je da je taj resor prepoznao važnost međuresorske saradnje kroz Nacionalni program razvoja kulture koji je Vlada usvojila krajem marta. On je ukazao da nova srednjoročna strategija razvoja sektora u cjelini - do 2020. godine, posebno naglašava neophodnost povezivanja kulture s drugim oblastima, prvenstveno sa turizmom. “Naša ambicija je da kulturu afirmišemo kao potencijal koji može biti u funkciji razvoja Crne Gore. Tome svjedoči i ovaj događaj, kao i niz aktivnosti koje zajedno s Ministarstvom održivog razvoja i turizma i drugim partnerima sprovodimo, imajući na umu da ostvarimo prirodan sklad zahtjevnih principa očuvanja kulturnog nasljeđa i načela održivog razvoja“, rekao je Goranović. Prema njegovim riječima, aktivnosti koje se sprovode sa kompanijom Paradores predstavljaju dobar primjer stvaranja jedinstvenog proizvoda, u čijoj je osnovi bogato crnogorsko kulturno nasljeđe. „Cijenim da predstavljeni koncept valorizacije i revitalizacije nepokretnih kulturnih dobara: Utvrđenje Žabljak Crnojevića, Stari grad Bar, Tvrđava Goražda i Tvrđava Španjola, u značajnoj mjeri može dodatno unaprijediti stanje tih objekata, ali i njihove vrijednosti“, istakao je Goranović. On je rekao da u narednom periodu predstoje dalje aktivnosti dva resora u cilju održivog korišćenja kulturnih dobara - prevashodno u turističke svrhe.“ Jer, kultura turizmu može biti vrijedan potencijal, a turizam kulturi jedan od važnih izvora afirmacije“. Goranović je ocijenio da se treba raditi na zaštiti i očuvanju nepokretne i pokretne baštine, kao i nematerijalne, i podržavati kreativnost, inovativnost i u sektoru kulture. „Na taj način podstičemo promociju destinacija i utičemo na razvijanje prednosti u sve konkurentnijem turističkom tržištu. Neophodno je da turizam i kultura na polju atraktivnosti i konkurentnosti, budu u istoj misiji“, poručio je on. Predstavnik komapanije Paradores, Juan Carlos Sanchez Galvez kazao je da su predlozi, za realizaciju predviđenih projekata, dati na osnovu iskustava te kompanije. On je kazao da će prilikom valorizacije koristiti isti materijali i ista morofologija a, kako je naveo, cilj je da se vrati život Starom gradu u Baru i iskoriste javni objekti za smješatjne kapacitete. To je, prema riječima Galveza, veoma bitno kako bi se privukli turisti koji žele da nauče nešto o istoriji i iskustvu države.
Bonus video:
