Cilj reforme Univerziteta Crne Gore (UCG) je usklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada i uspostavljanje jače saradnje poslodavaca i obrazovnih institucija, poručio je ministar prosvjete, Predrag Bošković.
On predvodi delegaciju Crne Gore na Petom sastanku Platforme Zapadnog Balkana za obrazovanje i nauku koji je počeo danas u Sarajevu, a čije su glavne teme visoko obrazovanje i obuka nastavnika.
Iz Ministarstva je saopšteno da je na današnjem sastanku Bošković upoznao učesnike sa novim procedurama reakreditacije programa za inicijalno obrazovanje nastavnika, kao i sa reformom UCG.
Bošković je rekao da su u toku reakreditacija i restruktuiranje studijskih programa, kao i da će nove procedure u oblasti inicijalnog obrazovanja nastavnika biti sjedinjene u novom Pravilniku koji će se primjenjivati od sljedeće školske godine.
On je dodao da se novost ogleda u kreditnom vrednovanju praktičnog dijela nastave na koji će biti stavljen akcenat i naglasio da se radi na usaglašavanju ovih programa sa programima razvijenih zemalja Evropske unije.
“Kao jedan od glavnih ciljeva reforme UCG, Bošković je istakao usklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada zbog čega je potrebna jača saradnja poslodavaca, pogotovo onih kod kojih bi studenti mogli da stiču praksu i obrazovnih institucija, dodajući da postoji potreba za unaprijeđenjem praktičnog dijela nastave”, kaže se u saopštenju Ministarstva.
Bošković je, kako se dodaje, najavio da će do kraja godine biti sprovedeno definisanje ishoda učenja svih studijskih programa u Crnoj Gori.
“Takođe, on se osvrnuo i na preduzetničko učenje naglasivši važnost podsticanja preduzetništva kroz obrazovni sistem čime se postiže sveukupna društvena korist”, rekli su iz Ministarstva.
Bošković je medijima kazao da je regionalna saradnja od izuzetnog značaja s obzirom na to da je mobilnost studenata u regionu velika i da je potrebno da se pitanje priznavanja obrazovnih isprava dovede u red kako bi se obezbijedio kvalitet visokog obrazovanja.
“Crna Gora je posvetila veliku pažnju usklađivanju upisne politike i potreba tržišta rada, pa je nakon određenih analiza ukinuto oko 40 odsto studijskih programa za zanimanja koja nijesu potrebna na tržištu”, kazao je Bošković.
Bonus video:
