Kad lopovi precvikaju kablove, hiljade korisnika ostaje bez signala

“Iznenađujuće je da se većina krađa odigrava u toku dana i to na javnim i prometnim lokacijama. Zbog porasta broja ukradenih kablova Crnogorskog Telekoma, mještanima brojnih naselja u Podgorici bio je onemogućen rad servisa”
194 pregleda 12 komentar(a)
Ažurirano: 26.06.2016. 13:27h

Hiljade Podgoričana ostalo je u posljednja dva mjeseca bez signala Crnogorskog Telekoma, zbog lopova koji kablove kradu i usred dana.

Nakon učestalih lopovluka, cijeli kvartovi i naselja ostaju bet Interneta, televizije i fiksne telefonije, a radnicima Telekoma preostaje da ponovo mijenjaju kabl koji su postavili prije dan ili dva.

Iz Telekoma su ocijenili da je situacija alarmanta i da su krađe postale svakodnevica.

Tvrde da su prijavili sve krađe i intenzivirali komunikaciju sa policijom, ali da ne uspijevaju da izađu na kraj sa lopovima.

“I pored svih preduzetih aktivnosti, krađe nisu zaustavljene, već se proteklih dana bilježi njihov rast, što uzrokuje brojne probleme”, odgovoreno je “Vijestima” iz Telekoma.

Precizirali su da je od maja do 24. juna registrovano čak 29 krađa na teritoriji Podgorice - osam u Farmacima, po tri u Orjenskoj i Ulici Iveze Vukova u Maslinama, dijelu grada Preko Morače i u Tuzima.

Lopovi su krali i na Zabjelu - u Ulici 27. marta, u Zagoriču - u Piperskoj, u Bloku šest...

Na području Glavnog grada lani je bilo ukupno 80 krađa, a do maja 2016. samo dvije u januaru.

“Iznenađujuće je da se većina krađa odigrava u toku dana i to na javnim i prometnim lokacijama. Zbog porasta broja ukradenih kablova Crnogorskog Telekoma, mještanima brojnih naselja u Podgorici bio je onemogućen rad servisa”, saopštili su iz Telekoma.

Lopovi kablove kradu zbog bakra, kojeg mogu da prodaju na otpadima.

“Vijestima” je rečeno da se kilogram može prodati za četiri do pet eura, a nerijetko se dešava da lopovi ukradu i nekoliko desetina metara kablova.

Iz Telekoma tvrde da su radnici danonoćno na terenu zbog krađa, kako bi što prije sanirali štetu.

“I pored naših nastojanja da se problemi što prije riješe, kao i velikih ulaganja u poboljšanje kvaliteta servisa i usluga, krađe i oštećenja telekomunikacione infrastrukture i dalje uzrokuju brojne probleme i utiču na zadovoljstvo naših korisnika”.

Radnici zaduženi za popravku oštećenja kažu da se dešava da lopovi ukradu kabl manje od 24 časa nakon popravke.

Takav slučaj se dogodio u naselju Farmaci, kod servisa “Renaulta”.

Ekipa „Vijesti” zatekla je kod škole “Radojica Perović” u Bloku šest radnike koji su mijenjali kabl, koji je ukraden tokom noći 22. juna.

Ispričali su da je presječen najveći telekomunikacioni kabl, koji ima 1.200 parica, ili 2.400 žica.

Samo zbog te krađe, kako tvrde, bez signala je ostalo više od 500 korisnika usluga Telekoma.

Jedan od radnika rekao je da su pokušali da ukradu kabl iz još jednog šahta i krenuli su da ga režu, ali da nijesu uspjeli da završe posao.

“Ukrali su možda dva metra dužine na tom mjestu, preko deset kilograma. Morali smo kod škole da zamijenimo 40 metara, a za to je ekipi trebalo osam sati”, kazao je šef za održavanje u Telekomu Ilija Janjić.

Radnici kažu da pretpostavljaju da lopovi kradu i tako što za automobil vežu kabl, a potom ga izvuku.

Iz Telekoma su apelovali na građane da alarmiraju nadležne ako primijete da se nešto sumnjivo događa oko šahti.

Iz Uprave policije „Vijestima” nije odgovoreno koliko je bilo prijava zbog krađe kablova ove i prošle godine i da li je neko zbog toga odgovarao.

Prema saznanjima „Vijesti”, u decembru prošle godine otkrivene su dvije osobe koje su krale kablove.

Očekuju "značajniju" reakciju države

Iz Telekoma su poručili da su “mobilisali sve svoje resurse u cilju sprečavanja krađa”, ali da očekuju i “značajniju reakciju državnih organa”.

“O problemu smo informisali direktora Uprave policije i Agenciju za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i apelovali, posebno kod policije, da se ovaj problem što prije riješi”.

Pored materijalne štete i nezadovoljstva korisnika, iz Telekoma upozoravaju da može doći i do ozbiljnijih problema, u slučajevima kada nisu dostupni pozivi prema brojevima hitnih službi - Policije, Hitne pomoći, Vatrogasne jedinice.

“S obzirom na to da je broj afektiranih korisnika u nekim slučajevima i do 2.000, rizik je da u takvim incidentima ostanu spriječeni i za hitne pozive, što dalje uzrokuje neblagovremeno reagovanje nadležnih službi, što nosi ozbiljne posljedice”.

Galerija

Bonus video: