Ranije su gradonačelnici uzimali za shodno da odlučuju o tome koje je drveće potrebno zasaditi, ne obraćajući pažnju na riječi stručnjaka, smatra direktor preduzeća „Ekoplant“ Željko Vidaković.
„Pojedini gradonačelnici su se pitali i razumjeli u sve i sva, pa i u hortikulturu“, kazao je Vidaković, što je, prema njegovom mišljenju, dovela do faze „palmizacije“ za vrijeme Miomira Mugoše.
„Podgorica je postala predmet podsmijeha, kao jedini kontinentalni grad na Balkanu koji ima bulevar palmi, kakav nemaju ni primorski gradovi“, istakao je Vidaković, dodajući da su palme sađene na prevelikoj udaljenosti, te nemaju pejzažnu vrijednost, a građani nisu dobili ni hladovinu.
Tvrdi da su tadašnje palme plaćane dva do tri puta više, nego što su se mogli kupiti u „Ekoplantu“, koji je danas jedan od najvećih rasadnika upravo za palme.
Umjesto pet palmi, zasađenih na Bulevaru Mihaila Lalića, u blizini Univerziteta Crne Gore, povodom obilježavanja desetogodišnjice obnove nezavisnosti i proslave 25 godina postojanja preduzeća „Ekoplanta“, Vidaković je sa aktuelnim gradonačelnikom zasadio 25 sadnica zimzelenog hrasta.
„To su biljke stare oko 10 do 12 godina, već odnjegovane, a inače su 100 odsto iz Crne Gore. I sjeme je crnogorsko, skupljeno u dvorištu OŠ „Sutjeska““, naveo je Vidaković.
Raniju sadnju palmi na Bulevaru Mihaila Lalića, Vidaković ocjenjuje kao „obilježavanje teritorije koja vodi do rezidencije“, nakon čega je uslijedila faza „magnolizacije“.
„Zbog činjenice da je magnolija sađena u svim djelovima grada, pojedini podgorički mangupi su je prozvali mugnolija“, rekao je Vidaković.
Žali i za višedecenijskim platanima u centru Podgorice koji se nisu sačuvali, već je, ocjenjuje, tadašnjem rukovodstvu bilo lakše da ih ukloni. Na ovu situaciju su pokušali da reaguju brojni stručnjaci, ali je, navodi, njihova riječ ugušena.
„Ono što se očekuje je da gradonačelnik izdvoji sredstva za uređenje gradskog zelenila, čemu bi se potom prilagođavali stručnjaci“, ocjenjuje Vidaković, navodeći da sadašnje gradsko rukovodstvo ima više razumijevanja za stručnjake.
Vidaković : U Firenci zasađeni drvoredi autohtone košćele
Vidaković smatra da bi trebalo forsirati domaće, autohtone sorte, a da se ne uvoze strane, alohtone biljke, što je bila ranija praksa.
„Ukoliko pogledamo drvorede u Firenci, na primjer, vidjećemo da je u pitanju košćela. Oni se ne stide košćele, svog autohtonog drveta“, kazao je Vidaković .
Na isti način postupaju i arhitekte koji rade na projektu Luštica bay koji insistiraju na autohtonim vrstama.
„Stranci poštuju naše autohtone sorte, dok neki autohtoni gradonačelnici vole da uvoze strano“, zaključuje Vidaković .
Bonus video:
