Sabor pravoslavnih crkava, koji će biti održan u junu na Kritu, nema vaseljenski karakter i to je, po duhu i ciljevima, politički, a ne duhovni skup, ocijenio je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC), Mihailo.
Priprema sabora, kako je rekao, trajala je duže od stoljeća i još početkom prošloga vijeka, carigradski patrijarh pozvao je mitropolita Mitrofana Bana i cijelu CPC da učestvuju na tom Saboru, koji je odlagan do danas.
Prema riječima Mihaila, trebalo je da odlučuje o teološko-kanonskim pitanjima, a ne političkim kojima će se baviti, koja nijesu u njegovim kompetencijama.
„Kad su se prije dvije decenije, napokon, pripreme Sabora dovedene do konca, Srpska crkva, poduprta od najviših adresa crnogorske i srpske države, ucjenama i prijetnjama je uticala da nas sestrinske crkve zaobiđu, i ne pozovu na Sabor, inače, osmi po redu“, naveo je mitropolit CPC.
Mihailo je kazao da je prethodni, sedmi sabor, održan u Nikeji 787. godine.
„Na četvrtom vaseljenskom saboru u Halkidonu, na kome je usvojen simbol vjere koju ispovijedamo, održanom od 8. oktobra do 1. novembra 451. godine, učestvovao i dukljanski episkop Evander, što nam služi na čast“, saopštio je Mihailo.
Politički karakter kritskog Sabora, kako je rekao, isčitava se iz činjenice da na njemu, sem Crnogorske, ne učestvuje ni Ukrajinska crkva, duhovna okosnica države sa oko 45 miliona stanovnika, ni Makedonska, koja ima oko tri miliona vjernika.
„A učestvuju Poljska pravoslavna i Pravoslavna crkva čeških zemalja i Slovačke, ruske političke-obavještajne ekspoziture u ovima trima katoličkim zemljama. Zato se pitamo, kako su to sveti oci radili na pripremi Sabora, kako su objavili, po apostolskoj riječi u duhu sloge i razumijevanja“, naveo je mitropolit CPC.
Kako je rekao, zabrinutost CPC u vezi takve konačnice, u pitanju tog velikog skupa pravoslavnih crkava, prirodna je zbog njenog bića utemeljenog u jevanđelju i identiteta naroda koji joj je povjeren na razvijanju hrišćanskih vrlina.
Ona, dodao je, u 20. vijeku nastupa u ime hrišćanske vere i savjesti njenih klirika, u ime pravde i moralnih načela.
„Država mora da je štiti na temelju integriteta i suvereniteta koji oličava, u ime Crnogoraca koji su je zasnovali, branili i odbranili i njihove kulture i imena. Što naša zemlja u ovom slučaju nije uradila, naprotiv, poduprla je naše neprijatelje. Neka joj je to na dušu“, poručio je Mihailo.
Bonus video:
