Političari moraju izaći iz okvira dnevno-političke taktike i dijalektike i kreirati društveni kontekst koji će tražiti pravdu za žrtve, istinu o zločinima i pravičnu kaznu za počinioce i nalogodavce, poručila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević.
Ona je danas, na debati “Kako političari vide proces pomirenja u regionu?”, koju je organizoavo CGO, kazala je veoma važno insistirati na većoj odgovornosti političara kada je suočavanje sa prošlošću u pitanju.
Uljarević je ocijenila da je politička kalkulacija ljudskim tragedijama dodatno viktimizirala mnoge žrtve, ali i stvorila nove.
"Političari moraju izaći iz okvira dnevno-političke taktike i dijalektike, moraju biti sposobni da kreiraju društveni kontekst koji će tražiti pravdu za žrtve, istinu o zločinima, kao i pravičnu kaznu za počinioce i nalogodavce. To je preduslov da društva na Balkanu sebe grade u skladu sa građanskim vrijednostima, pravima i slobodama svakog pojedinca“, kazala je Uljarević u PR Centru.
Ona je rekla da se postavlja pitanje zaborava, da li u njemu mnogi vide rješenje.
"Možda bi političarima zaborav bio najprihvatljiviji. Ali, ko i površno zna istoriju ovih prostora, a u njoj se vjekovima forsiraju i na pijadestal stavljaju sukobi, a ne pozitivni primjeri suživota, zna da je pokušaj zaborava prvi korak ka nekoj sljedećoj tragediji“, navela je Uljarević.
Javni zagovarač Koalicije za REKOM u Hrvatskoj, Žarko Puhovski, ukazao je na različite pristupe “poratnog normaliziranja života sa polaganjem računa o onome što je u ratu bilo” navodeći da je Italija jedina država u Evropi u kojoj nijedan građanin nije nikada kažnjen zbog ratnih zločina.
"Čak je u Švajcarskoj i Švedskoj bilo ljudi koji su kažnjeni zbog ratnih zločina, a u Italiji ne. Italija je kažnjavala samo njemačke vojnike. To je bio konsenzus na kome je poslijeratno italijansko društvo relativno dobro uspjevalo“, rekao je Puhovski.
Nasuprot tome, kako je dodao, zapadna Njemačka je provela najradikalnije suočavanje sa prošlošću, „zahvaljujući šesdesetosmaškoj generaciji i tome što je stvorena atmosfera u kojoj je to postala neka vrsta pristojnosti“.
"Između toga funkcioniše nastojanje da se ustanovi Evropska unija (EU). U osnovi EU počiva na pokušaju da se zaboravi prošlost, i od EU ne treba očekivati ozbiljnu pomoć u tome. To nije dio njenog dnevnog reda.“, naveo je Puhovski.
Govoreći o putevima ostvarenja pomirenja u regonu on je ocijenio da se to može na dva načina riješiti.
"Jedan je onaj na kojem se insistira već dugo, to je pritisak iz vana, iz civilnog društva ali to ima svoje granice. A drugi je ono što bi trebalo tek počinjati, onaj iznutra, iz političke klase. Zato se toliko očekuje od ljudi koji imaju političke funkcije, da iznutra nešto učine po tom pitanju”, kazao je Puhovski.
Specijalna tužiteljka u Specijalnom državnom tužilaštvu Stojanka Radović, koje je nadležno za krivično gonjenje ratnih zločina, podsjetila je da ratni zločini ne zastarijevaju, ukazujući da je u novijoj praksi te institucije bilo četiri procesuirana slučaja.
"Vrhovno državno tužilaštvo je pristupilo iznalaženju metoda da se procesuirani predmeti preispitaju i da se traže svi ratni zločini koji su se desili na prostoru bivše Jugoslovije tokom poslednjeg rata“, navela je ona i kazala da se slučaj “Morinj” ponovo preispituje.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković je ocijenio da je uloga političara u ovim procesima velika, ali je bila još veća u, kako je naveo, otpočinjanju zla koje se pretvorilo u krvoproliće i rat. "Duboko sam uvjeren da da političari ne mogu riješiti ove probleme, već je to na institicijama sistema".
"Bez utvrđivanja činjenica, bez suočavanja sa prošlošću, bez utvrđivanja istine, nema govora o pomirenju. A da li ovoga ima dovoljno u Crnoj Gori? Mislim da volje ima, barem deklarativno, i to jeste pozitivno, ali institucije sistema moraju dalje odraditi svoj posao. Moraju se dubinski razjasniti svi ovi slučajevi i moraju se učinioci privesti pravdi“, istakao je Baković.
On je ocijenio da ne postoji ozbiljan učinak u procesuiranju ratnih zločina, ali da je "napredak napravljenu procesima kompenzacije štete žrtavama, čime su zločini priznati kroz kompenzacije".
Potpredsjednik Građanskog pokreta URA, Rade Bojović smatra da je pomirenje danas „žrtva stranačkih kalkulacija, međupartisjkih obračuna čime se ono čega nema bez civilizovane zajednice pretpostavlja prizemno i bolje za vlast, privilegije i beskrajne domaće lopovluke“.
"Demagoški juriš na fotelje i beskzupulozno čuvanje fotelja ne mogu sebi da priušte bilo kakvo suočavanje sa prošlošću, jer tada bi se i fotelje počele topiti u sudaru sa činjenicama i uznemirujućim istinama“, ocijenio je on.
Predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Rifat Rastoder podsjetio je da umjesto deklarativnog pomirenja, decenija zagovara formiranje dokumentaciono-istraživačkog centra u Crnoj Gori za prikupljanje relevantne dokumentacije o ratnim zločinima.
"Uvjeren sam da je to preduslov očuvanju kolektivnog pamćenja, i ne samo važna pretpostavka bilo kakvog pomirenja, već i još važniji element preventivnih mjera koje bi spriječile slično stradanje ponovi. Nažalost, ni više od pola decenije od iniciranja ne upsijevamo obezbijediti djelotvornu podršku za takvo nešto“, naveo je on.
Potpredsjednica Odbora za evropske integracije Marija Ćatović podsjetila je da je Apelacioni sud u decembru potvrdio presudu Višeg suda u Bijelom Polju po kojoj je osam osoba osuđeno za vršenje ratnih zločina u Kaluđerskom lazu 1999. godine, oslobođeno optužbi.
"U slučaju deportacije izbjeglica, Vrhovno državno tužilaštvo je podnijelo zahtjev Vrhovom sudu za zaštitu zakonitosti ukazujući na greške u primjeni zakona, Vrhovni sud je odbacio zahtjev za zaštitu zakonitosti. Ja kao poslanica očekujem rezultate Tužilaštva u cilju osiguravanja pravde i obeštećenja žrtava ratnih zločina“, kazala je ona.
Potpredsjednik Demokratske Crne Gore Momo Koprivica smatra da nema suočavanja sa prošlošću dok se političkl sudionici rata ne suoče sa pravdom.
"Pomirenje ne smije započeti traženjem krivaca izvan nas samih. Pomirenje mora počivati na težnji ka pravdi, a ne an traženju opravdanja. Pomirenje mora početi sa riječima, ali na njima ne može i ne smije ostati, jer ono traži djela u kontinuitetu. Vrlo je važno da se utvrde činjenice o zločinima i o zločincima“, poručio je on.
Galerija
Bonus video:
