Mještani Bjelskih Kruševica vjeruju da porodica pape Siksta V (1521 - 1590) vodi porijeklo iz tog slikovitog sela u zaleđu Herceg Novog.
Mještanin i član crkvenog odbora Blagoje Pavlović pokazuje ploču na ulazu u portu crkve Sv. Arhanđela Mihaila za koju se vjeruje da potiče sa groba porodice Svilanović kojoj je pripadao i otac pape Siksta V.
Seosko predanje kaže da se otac budućeg pape krajem XV vijeka u vrijeme kada dio Boke osvaja vojska otomanske Turske, sklonio u franjevački samostan u Kotoru.
Nema istorijskih podataka kako se obreo u Italiji, ali postoje podaci da je živio u mjestu Grotammare kod Ankone gdje se oženio Marijanom koja je bila Italijanka.
Prema nepotvrđenim podacima, nikada nije naučio italijanski jezik. U novoj domovini uzeo je prezime Pereti (kruškica) po mjestu svog rođenja (Kruševice). Siromašna porodica imala je mnogo djece, a njihov četvrti sin Felice Pereti di Montalto, postao je kasnije papa Siksto V.
Prema predanju uoči papine sahrane zasjale su tri zlatne kruške, simbol očevog zavičaja
Prema predanju uoči papine sahrane zasjale su tri zlatne kruške. Naime u njegovom grbu bio je lav koji u šapi drži grančicu s tri kruške, što je tumačeno, kao simbol zavičaja njegovog oca.
Barski nadbiskup i primat srpski Andrija Zmajević (Perast 1624 - Paštrovići 1694) u njegovom čuvenom djelu “Ljetopis crkovni”, navodi da je papa Sikst V “od oca iz Kruševica, sela u Boci od Kotora, nedaleko od Perasta” i da je pravoslavnog porijekla.
S druge strane mnogi hrvatski istoričari, teolozi, a među njima i književnik Ivan Golub tvrde da je otac pape Siksta V bio “Hrvat iz krajeva s južnog ruba hrvatskog etničkog prostora”. Ima i tvrdnji da su mu preci iz Dalmacije došli u Kruščice u Slavoniji (odatle i prezime Pereti.)
To su činjenice, ali Herceg Novi, i Crna Gora mogli bi turistički valorizovati podatak da je prvi slovenski papa bio sa naših prostora. Za to ne postoji nikakava inicijativa. U rodnom selu njegovog oca osim usmene priče nema obilježja koje bi govorilo o slavnom potomku stanovnika Bjelskih Kruševica.
Bio poznat kao graditelj i veliki državnik
Papa Sikst V (1585. do 1590) pripadao je redu franjevaca, a bio je poznat kao državnik velikog autoriteta, ali i graditelj.
U Rimu je otvorio i popločao šest novih glavnih gradskih ulica, obnovio i dogradio antički vodovod u dužini od 30 kilometara i obezbijedio gradu dovoljne količine vode.
Odmah nakon što je sjeo u stolicu Sv. Petra dao je nalog arhitekti Domeniku Fontani da počne presvođenja kupole bazilike Svetog Petra.
Formirao je Vatikansku biblioteku. Kada je dao da se ona oslika, među slikama izumiteljima različitih alfabeta mjesto se našlo i za Ćirila i Metodija.
Osim infrastrukturnih zahvata, radio je na javnom redu i miru, gdje je poduzeo radikalne mjere kojima se borio protiv razbojnika i kriminalaca.
Bonus video:
