Filozofirati znači baviti se filozofijom, misliti i istraživati istinu o svijetu i životu, težiti za saznanjem putem istraživanja, određivanja i vezivanja pojmova. U narodu se taj pojam najčešće označava kao mudrovati.
Da bi filozofiju približila javnosti i istakla njen značaj za shvatanje društvenih pojava, razmišljanja na racionalan i kritički način Generalna konferencija UNESCO-a je 2005.godine ustanovila Svjetski dan flozofije koji se obilježava trećeg četvrtka u novembru. Juče je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, onako kako dolikuje univerzitetskoj jedinici sa pomenutim nazivom, ali i promoterima nauke koja je temelj demokratskog društva, kao i načina usmjeravanja pojedinca i društva ka povećanju individualnog i društvenog blagostanja, obilježen pomenuti datum.
"Nikada kao danas filozofija i kritičko mišljenje nije bilo potrebnije u svijetu globalizujućih tendencija i krize svijeta i čovjeka uzrokovane dominacijom moći i upotrebe ogoljene sile, što za posledicu ima uništenje i depersonalizaciju, prevlast svakodnevice i egzistencijalno propadanje u svim bitnim regijama života. Riječ je o poretku bez slobode u kome su sva mjesta ista, u kojem je razlika i posebnost iščezla”, kazao je prof.dr Savo Laušević.
Paradoksalno je, smatra on, da je mišljenje, kao najveće dobro i korist za čovjeka, tako blizu, a opet tako daleko, jer zahtijeva vanrednu hrabrost i napor.
“Najbliže nam je naše mišljenje, jer nas ono prati kao mogućnost i kao stvarnost. Uvijek možemo da se pozovemo i prizovemo mišljenju ili pak da budemo izgubljeni u stihijama besmisla svijeta. Premda je, kako sa dozom ironije primjećuje Dekart, Bog najbolje raspodijelio pamet – niko se ne žali da mu je malo, a ipak mišljenje i pamet uvijek nedostaju”, istakao je Laušević.
Zbog toga, smatra on, ljudi najčešće neće da misle jer to zahtijeva otvorenost, otvaranje i slobodu, ali i otpor. Zato onaj ko upiše da studira filozofiju, smatra Laušević, unaprijed bira slobodu.
“Ako se uskrati pravo na filozofiju uskraćuje se pravo na istinu kao cjelinu. Iz pozicije mnogima ‘izama’ istina je danas razbijena na djelove. U pitanju su krhotine koje se sve teže mogu sastaviti u smislenu cjelinu bez dubljeg promišljanja iz pozicije jednog bezuslovnog slobodnog, bezinteresnog i netržišnog mišljenja”, kazao je Laušević.
Kada su studenti prve godine odsjeka za filozofiju asistenta mr Darka Blagojevića pitali čemu “filozofija u postmoderni, u savremenoj civilizaciji”, on je dao najkraći i najpotpuniji odgovor: “Da iz ništa pređemo u nešto”.
“Filozofija je saznajno oslobađanje od potištenosti koju čovjek osjeća u savremenoj civilizaciji. Ona mora da predstavlja i oslobađanje čovjeka od alijeniranosti, kako od sebe tako i od drugog čovjeka. Filozofija naravno mora da ponudi i alternativne moduse promišljanja, da čovjek ne bude adaptiran ustaljenim formama rasuđivanja I promišljanja”, kazao je Blagojević.
Blagojević je podsjetio na velikog ruskog mislioca Nikolaja Berđajeva, koji u knjizi “Filozofija slobodnog duha”, provlači jedan kategorički imperativ – “ne gasite duh”.
“Čovjek zaista ne treba da gasi duh. Čini mi se da je generalno ta duhovnost ugašena. Ali mi filozofi treba, analogno Platonovoj pećini, da se u istu tu pećinu vratimo sa bakljom kako bi osvjetlio taj jedan simulakrum u kom mi trenutno egzistiramo”, kazao je Blagojević.
U čast Svjetskog dana filozofije Laušević je održao predavanje “Filozofija i Evropska unija” ukazujući da pomenuta zajednica treba da egzistira kao kultura i filozofija, a ne samo kao ekonomski prostor kretanja roba, ljudi i znanja.
“Ta se kulturna i duhovna tradicija ne smije uprošćavati, niti smije postati muzejska stvar, već realni život. Bez tog kulturno-filozofskog kapitala Evropa zapada u krizu, jer je ona prije svega kulturno-istorijska kategorija, a ne dogmatski projekat neoliberalne ekonomije”, poručio je Laušević.
“Ovaj svijet oduvijek je bio, jeste i biće vječno živa vatra koja se s mjerom pali i s mjerom gasi", riječi su čuvenog antičkog filozofa Heraklita, kome je bio nadimak "Mračni".
Neophodno otvoriti filozofski kafe u Nikšiću
Autor svjetskog bestselera "Platon a ne Prozak", filozof-terapeut Lu Marinof, u pomenutom djelu govori o filozofskom kafeu kao načinu "vraćanja filozofije njenoj prvobitnoj funkciji obezbjeđivanja misaone hrane i ohrabrivanja ljudi da preispituju sopstvene živote”.
Prvi filozofski-kafe, kao mjesto okupljanja za razgovor, otvoren je 1992. godine u Parizu i danas su u svijetu najšire rasprostranjena metoda filozofske prakse..
Učešće u filozofskom kafeu ne podrazumijeva bilo kakvo poznavanje filozofije, već mogućnost da se onima koji nemaju posebno filozofsko obrazovanje omogući da diskutuju u javnosti.
Blagojević smatra da filozofija treba u sebe da uključi praktičnu dimenziju, kao i da se ne smije vršiti njena segregacija. Nju treba vratiti u srednje škole, smatra on, i to kroz discipline kao što su logika, teorija saznanja, etika.
“Da ne bi bilo društvo ‘tijela koja brbljaju’ već društvo ljudi koji plebiraju smislu, mislim da je neophodno otvoriti jedan filozofski kafe u Nikšiću”, kazao je Blagojević.
Galerija
Bonus video:
