Dok su Tanja Pavićević, Milka Tadić Mijović, Milena Perović Korać, Olivera Lakić i Lidija Nikćević medijski javno čerečene i fizički napadane, skoro se niko nije javno oglasio, a niko složno kao u jučerašnjem slučaju skoro 70 novinara i urednika crnogorskih medija, poručili su iz Mreže žena Pokreta za promjene.
Šefu delegacije EU Mitji Drobniču je otvoreno pismo uputilo 67 urednika i novinara Radio-televizije Crne Gore, Pobjede, Dnevnih novina, televizija Prva i Pink, kao i radija Antena M i Skala, u kom traže da reaguje povodom kolumne Željka Ivanovića, u kojoj se, kako tvrde, vrijeđaju novinarke Javnog servisa.
"Kada 70 novinara i urednika crnogorskih medija potpiše apel Mitji Drobniču, čovjek bi u najmanju ruku pomislio da su napokon zbili redove te riješili da zajednički zatraže posredovanje institucija Evropske Unije u slučaju Afera Telekom, ili Afera Snimak, ili Afera Zavala , ili Afera TQ Plaza, ili...No da ne nabrajam. Previše je tu afera. Problem nastaje kada vidite da su se novinarska i urednička pera udružila zbog jedne zapravo rečenice u kolumni objavljenoj u Vijestima. Ne ulazim u moralni integritet autora- potpisnika tih redova, imalo bi se tu dosta toga reći, ali u ovom konkretnom slučaju, gdje uglavnom potpisnice i nekoliko njihovih kolega smatraju da je autor verbalno diskriminisao novinarku, pa čak i sve novinarke na Javnom servisu moram da reagujem iz više razloga. Prije svega zato što su novinarke, imenom i prezimenom : Tanja Pavicevic, Milka Tadic Mijovic, Milena Perovic Korac (verbalno), zatim Olja Lakic, Lidija Nikcevic fizicki napadane, omalovažavane. Prve tri su bile žrtve nezapamćenog medijskog javnog čerečenja, pa se skoro niko nije oglasio. Bar ne ovako javno i složno", navodi se u saopštenju koje potpisuje Iva Pavlović.
Mreža poručuje da bi svrsishodnije bilo da su iste te novinarke i urednice i njihove kolege napravili dopis finansijskoj policiji, "koja bi recimo provjerila poslovanje na blagajni RTCG pa da se uđe u trag nezakonitom isplaćivanju putnih naloga ljudima koji nisu mrdnuli iz Podgorice."
"Naravno, taj novac nije samo vama oduzet drage bivše kolege, već svim građanima Crne Gore koji plaćaju Javni servis. Mene bi kao novinarku više uvrijedila činjenica da savjetnice iz okruženja Generalnog direktora primaju veću platu od mene, naravno da bi me kao novinara - novinarku više zanimalo dokle smo stigli sa spomenutim aferama i zašto Sanja Vlahović još uvijek sjedi u Ministarstvu nauke. Kao novinarku bi me više uvrijedilo to što pojedinci iz struktura vlasti, manje više potpuno nevažni likovi daju sebi za pravo da prozivaju i žale se na ponašanje mojih kolega koje nikada ne izlazi iz okvira novinarske profesije. Naravno da bi me najviše pogodila puzajuća cenzura u svim medijima, i mislim da bi tu trebalo da se složimo i jasno stavimo do znanja da novinar nije i nikada ne smije biti krpa. Ali ostaće gospodin Drobnič uskraćen za tu vrstu vapaja medijskih profesionalaca. Ono što bih preporučila svima, bez izuzetka da prvo očiste u svojoj kući pa tek onda da gledaju u tuđe dvorište. A što se tiče verbalnog ponižavanja, mislim da za to postoje nadležni sudovi. I naravno kakva takva svijest o tome da je vaš posao javan. Isto važi i za političare", zaključuju iz Mreže.
I Ministarstvo istu priču
Kvalifikacije koje su iznijete u tekstu „Pravila bordela" Željka Ivanovića predstavljaju grubo kršenje ljudskih prava žena i na pogrdan i uvrjedljiv način se govori o njima, ocijenilo je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.
Mediji i javna riječ, kako se navodi, treba da budu u funkciji zaštite ljudskih prava, a ne suprotno. "Novinarska etika, upravo nalaže da ne dođe do kršenja ljudskih prava".
"Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u svom radu sprovodi politiku zaštite ljudskih prava, a u vremenu kada kao imeperativ postavljamo antidiskriminaciju i rodnu ravnopravnost, sadržina navedenog teksta ne bi trebalo da bude dio bilo kakvog diskursa, a kamoli javnog", kaže se u reagovanju.
Svaki vid nasilja, uključujući i verbalno nasilje prema ženama predstavlja, kako se navodi, kršenje ljudskih prava i kršenje zakona.
"Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ukazuje da mediji u vremenu kada komunikacija i komunikacioni kanali predstavljaju veoma bitan segment svakog društva, treba da se rukovode poštovanjem ljudskih prava i osnovnim etičkim pravilima. Svako suprotno postupanje škodi ne samo pojedinu, već i društvu uopšte", kaže se u saopštenju.
Bonus video:
