Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija sredinom sedmice je usvojio rezoluciju o zaštiti novinara, kojom se prvi put ističe uloga novinara u sprečavanju sukoba i zaštiti civila.
"Ovo je veliki događaj i naše male zemlje Latvija i Litvanija, koje su uradile rezoluciju, ostaviće trag ovim dokumentom", rekao je Linas Linkevičius, ministar inostranih poslova Litvanije, zemlje koja predsjedava Savjetom bezbjednosti i na čiji predlog je rezolucija usvojena.
On je na panelu "Zaštita novinara i medijskih sloboda – ključ za održivu budućnost", koji je održan po usvajanju rezolucije, sopštio da 90 odsto slučajeva ubistava novinara nikada nije istraženo.
Rezolucija je usvojena jednoglasno. Pored isticanja uloge novinara u sprečavanju sukoba i zaštite civila, rezolucija poziva sve zemlje da sprovedu odgovornost za zločine počinjene nad novinarima tokom oružanih sukoba i poziva na bezuslovno puštanje na slobodu medijskih predstavnika kidnapovanih ili uzetih za taoce tokom sukoba. Na različitim žarištima svijeta veliki broj novinara je uhapšen, neki su kidnapovani, a mnogi rade u nemogućim uslovima.
Rezolucijom se osuđuju sve zloupotrebe protiv novinara i potvrđuje da su osnov demokratskog društva slobodni, nezavisni i nepristrasni mediji.
"Ima neke simbolike što danas, tačno 11 godina nakon ubistva Duška Jovanovića, glavnog urednika "Dana", govorim o ovoj temi na ovom mjestu. Na Balkanu to nije, nažalost, jedino ubistvo novinara koje nije riješeno”, rekla je MiIka Tadić Mijović, direktorica "Monitora".
Ona je podsjetila na ubistva Ćuruvije, Vujašinović, Panića i drugih. Govorila je o drugima fizičkim i verbalnim napadima na novinare u regionu i, posebno, Crnoj Gori.
Tadic Mijović je istakla i da dok Zapad podržava vladu Mila Đukanovića, 25-godišnjeg nesmjenjivog vođe, on u Crnoj Gori podstiče kampanju protiv nezavisnih medija, na različite načine, ali i otvoreno neprimjerenim izjavama. Đukanović, rekla je Tadić Mijović, predstavnike medija van njegove kontrole naziva “miševima koje treba deratizovati”, “najvećom nesrećom Crne Gore", čak je javno pozivao i na hapšenje osnivača "Monitora" i "Vijesti".
"Autokratske vođe na Balkanu, ali i drugim krajevima svijeta, danas mnogo lakše zbog finasijskih problema mogu pritiskati medije, preko oglašivača i biznisa koje kontrolišu", istakla je Tadić Mijović.
Ona je govorila i o pritiscima putem sudskih presuda, visokih kazni za klevetu, ali i da neke zemlje EU imaju problema sa medijskim slobodama, navodeći restriktivne zakone u Mađarskoj i medijsku koncentraciju za vrijeme Berluskonija u Italiji.
Dunja Mijatović, visoka predstavnica OEBS-a za slobodu medija, podržala je rezoluciju, ali je istakla da dokumenti ništa ne znače, ako se ne sporovode u zemljama članicama UN. Nažalost u mnogim od tih zemlja nema političke volje kada je u pitanju zaštita novinara i medijskih sloboda.
Ministar inostranih poslova Latvije Edgars Rinkēvičs, posebno je istakao važnost temeljnih istraga ubistva novinara. Samo u ovoj godini poginulo je više desetina novinara, rekao je on.
O zaštiti novinara i medijskim slobodama govorili su i predstavnici UNESCO i Articla 19.
Bilo je najavljeno i učešće zamjenika generalnog sekretara Jana Eliasona, ali on je bio spriječen da prisustvuje ovom događaju.
Bonus video:
