Položaj manjina u Crnoj Gori poboljšan je u posljednjih deset godina, ali je neophodno dalje unaprjeđenje u praksi, poručeno je na okruglom stolu „Ostvarivanje politike zaštite manjinskih prava“.
Na skupu, koji je organizovao Forum Bošnjaka Crne Gore, predstavnici akademske zajednice, državnih organa, nacionalnih savjeta i nevladinih organizacija raspravljali su o normativnom i institucionalnom okviru i ostvarivanju prava manjina u praksi.
Profesorica Ivana Jelić kazala je da je Crna Gora, u oblasti unaprjeđenja zaštite prava manjina, najviše napredovala u regionu.
To ipak, kako je kazala, nije dovoljno i mora se na tome raditi i dalje.
„Biti najbolji u regionu nije idealno. Mnogo je toga pred nama i ne smijemo se opustiti zato što imamo unutaretnički sklad i što smo u određenim momentima sačuvali mir“, poručila je Jelić.
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori su i dalje u najmanje zadovoljavajućem položaju Romi.
Ona je objasnila da međunarodno pravo pripadnike manjinskih zajednica prvenstveno štiti individualno, ali, kako je navela, meko pravo uređuje prava manjine kao kolektiviteta.
Jelić je naglasila značaj mekog prava za države zapadnog Balkana koje imaju istoriju međuetničkih sukoba, ali i zbog težnje tih država da budu članice Evropske unije (EU).
Nastavnik na Univerzitetu Mediteran, Danilo Ćupić, predstavio je ustavni i zakonski okvir zaštite prava manjina u Crnoj Gori, navodeći da se norme unutrašnjeg zakonodavstva proširuju na međunarodne stadarde, u skladu sa pravilom o primatu međunarodnog prava.
Predsjednik Savjeta Foruma, Husein Tuzović, kazao je da su u posljednjih deset godina postignuti rezultati u poboljšanju položaja manjina, ali, kako je naglasio, ne i dovoljni.
„U posljednjih desetak godina ostvareni su vidni rezultati, ali ne i dovoljni. Zbog toga smatramo značajnim da u okviru rasprave zajednički preispitamo mogućnosti, dileme i manjkvosti postojeće regulative i postojeće politike i ponudimo rješenja od opšteg interesa za manjinske narode i nacionalne zajednice, ali i društvo u cjelini“, rekao je on.
Član Foruma, Mirsad Rastoder, poručio je da manjinski narodi i nacionalne zajednice, dominantno artikulišu i podržavaju strateške interese savremene Crne Gore, i kao takvi, kako je naveo, moraju imati kvalitetniju pažnju u ostvarivanju prava.
„Nije sporno da je u proteklih desetak godina ostvaren značajan napredak, ali se pokazuju i nedostaci u normativnom i institucionalnom ostvarenju zaštite i njegovanja manjinskih posebnosti“, rekao je Rastoder.
Mnogi detalji, kako je rekao, pokazuju da u Crnoj Gori još nije dominanta svijest da su manjinski narodi i nacioonalne zajednice važan konstituent, koji svojom baštinom, tradiciom i stvaralaštvom čini državotvorno biće Crne Gore.
„Da je drugačije, slika u realnosti i medijima bila bi znatno objektivnija i ljepša“, kazao je Rastoder.
Ivan Jovetić iz Matice Crnogorske kazao je da je u posljednje vrijeme u Crnoj Gori evidentan napredak u oblasti ostvarivanja manjinskih prava.
Prema njegovim riječima, ta pitanja se moraju rješavati dijalogom, kako to ne bi bilo pitanje „dnevnopolitičke poštapalice“.
On, kako je naveo, smatra da je ustavno uređenje Crne Gore uvažilo sve identitete, priznajući svima državotvorni karakter.
Jovetić je podsjetio da ne postoje podaci o zastupljenosti Crnogoraca u lokalnim samoupravama u sredinama u kojima većinu čine drugi narodi, a ne onaj koji je na državnom nivou „relativna većina“.
On je upitao da li postoji afirmativna akcija prema Crnogorcima u tim sredinama.
Momčilo Vuksanović iz Srpskog nacionalnog savjeta nije zadovljan položajem koji imaju Srbi u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, postoji problem da manje zajednice manjina u Crnoj Gori uspijevaju da ostvare svoja prava, dok one veće to ne mogu.
Vuksanović je naglasio da Srbi u Crnoj Gori ne žele više, nego ista prava kao i ostale manjinske zajednice.
Potpredsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori, Pal Drešaj, kazao je da Crna Gora ne štiti dovoljno prava Albanaca u državi iako, kako je naveo, napredak postoji.
On je ukazao na konkretne slučajeve kršenja prava Albanaca, navodeći primjer da grupi građana iz Rožaja nije bilo dozvoljeno da registruju nevladinu prganizaciju sa nazivom Albanija.
Marin Čaveliš, iz Hrvatskog nacionalnog savjeta, ocijenio je položaj Hrvata u Crnoj Gori „relativno zadovoljavajućim“. „Naravno da može biti bolje i radićemo na tome“, poručio je on.
Čaveliš je naglasio da je neophodno da svi budu jednaki, a ne da među manjinama neke imaju veća, a neke manja prava.
Bonus video:
