Razmatranje važnih pitanja za reformu pravosuđa iz usko političkih interesa i po kratkom postupku neozbiljno je, ocijenjenili su iz Instituta alternativa (IA) i poručili da je neophodno doći do sistemskih rješenja koja će dati rezultate.
Kako su poručili, neophodni su rezultati na osnovu kojih će se vratiti povjerenje građana Crne Gore u pravosuđe.
Oni su ukazali da su dostavili članovima odbora za antikorupciju i politički sistem, pravosuđe i upravu komentare na Predloge zakona o Državnom tužilaštvu i Specijalnom državnom tužilaštvu, i ukazali na brojna zabrinjavajuća rješenja.
"Smatramo nedopustivim da se važna pitanja za reformu pravosuđa u javnim raspravama razmatraju iz usko političkih uglova, i po kratkom postupku, umjesto da se ulože ozbiljni napori u formulisanje sistemskih rješenja koja će proizvesti rezultate i na osnovu kojih će se vratiti povjerenje građana i građanki u pravosuđe", poručili su iz IA.
Oni smatarju da je zabrinjavajuće da se status Specijalnog tužilaštva pokušava spustiti na niži stepen nego dok je bilo Odjeljenju u Vrhovnom državnom tužilaštvu i kontinuirano neuvažavanje potrebe za njegovom specijalizacijom, samostalnošću i efikasnošću.
Prema njihovim riječima, raspravom o tome ko će biti najmoćnija figura u Državnom tužilaštvu, VDT, Tužilački savjet ili ministar pravde zanemaraju se brojni ozbiljni problemi.
"Predlagač zakona i Državno tužilaštvo namjeravaju da se opšti (re)izbor državnih tužilaca sprovede do jula po važećem zakonu. Time je ostavljen apsolutni prostor za donošenje arbitrarnih odluka o tome ko će ići iz Državnog tužilaštva a ko ostati, jer važećim zakonom nisu propisani objektivni kriterijumi i indikatori za mjerenje dosadašnjih rezultata tužilaca", naveli su iz IA.
Ukazali su da je neohodno unaprijediti kompoziciju članova Tužilačkog savjeta i uslove za izbor članova.
"Venecijanska komisija smatra da kompozicija Tužilačkog savjeta iz reda predstavnika državnih tužilaca nije pravedno i proporcionalno predstavljanje Državnog tužilaštva i da je trebalo izabrati dva, ako ne i tri člana, iz osnovnih tužilaštava", obrazložili su iz IA.
Navodi se da za članove Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika nisu propisana nikakva ograničenja.
"Može se prijaviti i neko ko je član organa političke partije, neko protiv koga se vodi krivični postupak, ko je osuđivan osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim vršenja ove funkcije, neko ko je u srodstvu sa nosiocima tužilačke funkcije a koje bi trebalo da kontroliše", ocijenili su oni.
Navodi se da je predlagač osmislio kompromisno rješenje, da se bira po jedan državni tužilac u Višim i Vrhovnom državnom tužilaštvu iz ovih redova, dakle, tri ukupno, od oko 140 tužilaca u svim tužilaštvima Crne Gore.
Ocjenjuje se da su propisani i radikalni uslovi za izbor tog jednog tužioca.
»Nepravedno potcjenjivački nastrojen prema pravnicima koji nisu tužioci, stavljajući u isti rang osam godina rada u Državnom tužilaštvu sa 20 godina rada na primjer u svojstvu advokata«, saopštili su iz IA.
Naveli su da advokat sa 20 godina iskustva ispunjava i uslov za prijavu za mjesto VDT-a (u skladu sa Predlogom zakona) što, smatraju oni, dovoljno govori o rigoroznosti ove odredbe.
»Osim toga, tužioci, sudije i advokati sa 10 godina iskustva će se moći prijaviti za rad u Specijalnom državnom tužilaštvu u skladu sa Predlogom zakona o specijalnom državnom tužilaštvu pa je nerazumljiva namjera da se ovoliko oteža pristup Višim i Vrhovnom tužilaštvu za samo ta tri mjesta«, kazali su iz IA.
Oni su apelovali da glavni specijalni i specijalni tužioci, a ne samo drugi zaposleni u SDT, kako je sada propisano, moraju biti podvrgnuti prethodnim i tekućim bezbjednosnim i provjerama imovinskog stanja.
»Preporuka IA je da to bude isključiv uslov za imenovanje glavnog specijalnog tužioca i specijalnih tužilaca. Neophodnost prakse bezbjednosnih provjera proizilazi iz posebne osjetljivosti predmeta koji su u nadležnosti SDT«, zaključili su iz IA.
Bonus video:
