Bez adekvatne zaštite Ulcinjske solane, Crna Gora ne može računati na privremeno zatvaranje Poglavlja 27 - životna sredina i klimatske promjene.
To se, između ostalog, navodi Zajedničkoj poziciji Evropske unije, koju je objavila Kancelarija za evropske integracije.
U pitanju je polazni i najvažniji dokument za planiranje obaveza koje je u narednom periodu neophodno realizovati u oblasti životne sredine i klimatskih promjena.
Zaštita Solane u Ulcinju, koju stručnjaci opisuju kao “švedski sto” za ptice, navodi se u dijelu koji se odnosi na zaštitu prirode. U tom sektoru se, pored ostalog, od Crne Gore traži da intenzivnije radi na usklađivanju zakonodavstva, a iz EU navode da bi država trebalo da “pokaže da je sposobna da upravlja mrežom Natura 2000, osiguravanjem djelotvornog upravljanja postojećim nacionalnim zaštićenim područjima”, ali i “dodjeljujući Ulcinjskoj solani odgovarajući status zaštite”.
Pored odgovarajuće zaštite Ulcinjske solane, kako bi mogla da privremeno zatvori Poglavlja 27, od Crne Gore se očekuje i da uspostavi programe prevencije otpada, pripremi planove upravljanja, te usvoji mjere za selektivno odvajanje papira, metala, plastike i stakla...
U Zajedničkoj poziciji EU se navodi i da bi Crna Gora trebalo da “nastavi da izgrađuje sveobuhvatan sistem stroge zaštite vrsta”, te da pokaže “djelotvornost u licenciranju aktivnosti u pomorskom okruženju, kao što su seizmička istraživanja nafte i gasa, kao i na kopnu osiguravajući održive lovačke prakse”.
U oblasti upravljanja otpadom, od države se očekuje da, pored ostalog, dodatno razjasni strukturu Sistema upravljanja otpadom, ali i da opredijeli finansije za infrastrukturne investicije u skladu sa relevantnim propisima EU, uključujući hijerarhiju otpada. Neophodno je i jačanje administrativnih, ali i kapaciteta inspekcijskih službi, kako na lokalnom, tako i na regionalnom nivou.
Iz EU očekuju i intenzivniji rad kad je u pitanju usklađivanje zakonodavstva u sektoru kvaliteta vode, posebno u pogledu usvajanja odredbi, koje nisu obuhvaćene važećim Zakonom o vodama. Država bi trebalo da izradi planove upravljanja riječnim slivovima za svaku oblast na svojoj teritoriji, ali i da obezbijedi koordinaciju međunarodnih planova za upravljanje riječnim slivovima.
U oblasti buke, od Crne Gore se u narednom periodu očekuje da izradi karte, kao i akcione planove za upravljanje bukom. Navodi se da će u tom dijelu EPA obezbijediti obuku kadrova, a u planu je i zapošljavanje još jednog inspektora u Upravi za inspekcijske poslove. EU insistira da se u izradu akcionih planova za upravljanje bukom uključi i zainteresovana javnost.
U dijelu civilne zaštite, biće neophodno nastaviti rad na transpoziciji zahtjeva koji proizlaze iz potpisanog Sporazuma o učešću Crne Gore u Mehanizmu unije za civilnu zaštitu, te za povezivanje sa Zajedničkim komunikacijskim i informacijskim sistemom za hitne slučajeve (CECIS). Da bi mogla da pristupi CECIS-u, kako se navodi, Crna Gora će prethodno morati da uspostavi i Sigurni trans-evropski servis za telematiku između administracija (sTESTA) svog ministarstva i Komisije, kao i sTESTA liniju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.
U dijelu civilne zaštite, iz EU navode da je neophodna i jača saradnja između MUP-a i drugih relevantnih ministarstava odgovornih za upravljanje rizicima od katastrofa, posebno kada su u pitanju poplave i industrijske nesreće.
U oblasti klimatskih promjena, navodi se trenutno ograničen nivo usklađenosti crnogorskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.
Agencija za životnu sredinu mora biti nezavisna
Crna Gora mora obezbijediti nezavisno funkcionisanje Agencije za zaštitu prirode i životne sredine (EPA), navodi se u Zajedničkoj poziciji EU.
U dokumentu se dodaje da bi država EU trebalo da dostavi i dodatne informacije o radnim odnosima Agencije sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma (MORT), posebno u dijelu koji se tiče izdavanja ekoloških dozvola.
EPA je do 2017. bila nezavisna institucija, kada je odlukom Vlade postala dio resora na čijem je čelu Pavle Radulović.
Bonus video:
