Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević smatra da bi specijalni tužilac morao da djeluje u okviru vrhovnog tužilaštva, jer to “odgovara njegovoj hijerarhijskoj strukturi i ustavnom položaju”.
“Predloženi koncept je dobar, i on ne može biti ni smetnja i izgovor za neispunjavanje važnih zadataka koji se nalaze pred tužilačkom organizacijom,” rekao je Vukčević, koji je ranije bio član Tužilačkog savjeta.
Komentarišući interesovanje predstavnika Venecijanske komisije koji su boravili u Podgorici o tome da li kriterijumi napredovanja sudi ja i tužilaca zatvaraju pravosuđe u zatvoreni sistem, Vukčević je rekao da je postojanje dobrog modela za izbor sudi ja cilj svakog pravnog sistema.
“Od toga u značajnoj mjeri zavisi nezavisnost sudske vlasti... Ustavnim promjenama napravili smo dodatni otklon od mogućeg političkog uticaja i omogućili da predstavnici sudija u Sudskom savjetu suštinski učestvuju u izboru svojih kolega. Međutim, klatno ne treba da ode u drugu stranu, i dovede do zatvorenog sistema, odnosno 'sudokratije'... Na članovima Sudskog savjeta, koji nijesu birani iz reda sudija je da, ovim ili drugim povodima, ukažu na eventualne slučajeve zatvaranja pravosudnih institucija, ali ne do mjere da mi arbitrarno krojimo sudijske karijere, ostvarujući prevagu nad članovima Sudskog savjeta, koje su sudi je birale”, rekao je on za “Vijesti”.
Vukčević je istakao da se postupci utvrđivanja disciplinske odgovornosti i ocjenjivanje sudija moraju unaprijediti, kako se ne bi ostavljala dilema da li je vrijeme da neko snosi odgovornost.
Čelnici sudova i Sudskog savjeta moraju češće biti u javnosti, smatra Vukčević
“Od toga ne treba praviti slučaj, već je to uobičajeni proces vrednovanja rada i selektiranja. Upravo radimo akte na osnovu kojih ćemo u skladu sa smjernicama CEPEJ-a (tijelo Savjeta Evrope za efikasnost pravosuđa) utvrditi opterećenost sudija i vrednovati složenost svakog od predmeta”.
Sudski savjet je za četiri mjeseca, od kada je na njegovom čelu, pokrenuo postupak za razrješenje jednog sudi je i jedan disciplinski.
“U toku postupka za razrješenje, sudija je podnio ostavku, a disciplinski postupak je u toku. Ne mogu sa sigurnošću tvrditi, ali među sudijama koji su ranijih godina podnijeli ostavke ima i onih koji su ostvarili slabije rezultate, i koji su nakon kontrola i potencijalnog pokretanja postupka za razrješenje sami odlazili. Ovo iz razloga što bi razrješenje ili utvrđivanje disciplinske odgovornosti ugrozilo njihovo buduće bavljenje advokaturom ili sličnim pozivom”.
On je rekao da još nijesu iz Generalnog sekretarijata Vlade dobili stenogram, koji bi trebalo da razjasni da li je ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević predlagao tajni nadzor nad sudijama, što je tvrdio paroh podgorički Velibor Džomić.
Sudije Upravnog suda tražile su da se to raščisti.
“U interesu je Sudskog savjeta, Vlade i javnosti da se otkloni sumnja u bilo čiji pokušaj uticaja na rad suda ili sudije. Izostanak odgovora produbio bi dileme, izazvao nove spekulacije i podozrenja, a kod dijela javnosti možda stvorio uvjerenje da je takav pokušaj zaista postojao”.
Vukčević je poručio i da “vrijeme u kome živimo ne „ostavlja na miru" sudije.
"Medijska prozračnost i sveprisutnost učinili su da su sudske odluke često predmet rasprava u javnosti. To širi broj izazova, a može i da ugrozi sudijsku nezavisnost. Iz tih razloga treba da postoji 'jednakost medijskih oružja1, između onih koji daju 'sud o sudu1 i čelnika sudova i Sudskog savjeta koji moraju češće biti u javnosti. Ne da polemišu o presudama, niti da ih najavljuju, ali da pojasne široj javnosti šta i koliko u konkretnim slučajevima može i radi sud. To je u interesu i sudija i javnosti. U protivnom, otvara se prostor za nagađanje i politizaciju sudskih predmeta i stvara slika koja nije na nivou onoga što sudije rade. To je jedini način da se ostvari vladavina prava kao temeljni ustavni princip. U protivnom, ostaćemo na nivou 'donošenja seta reformskih zakona', začuđeni što nam se spočitava odsustvo konkretnih rezultata iz poglavlja 23, a davno je, i prije izvještaja sa evropskih adresa, rečeno djela, ne riječi”, rekao je Vukčević.
Osuđuje kampanju „Informera” protiv Vanje Ćalović
Vukčević je istakao da je bio i ostao protivnik dekriminalizacije klevete, a da sada oni koji su se utrkivali u „evropejstvu" vide ,,blagodeti" te odluke.
“Pa je jedan broj njenih pobornika promijenio mišljenje. Ne likujem zbog toga Što je moje, tada gotovo usamljeno mišljenje, dobilo nove sljedbenike. Samo ponavljam ključni argument nivo pravne i ukupne svijesti u Crnoj Gori nije na onom stupnju koji bi nas svrstao među šest-sedam država koje se dekriminalizovale klevetu. Treba ishitreno, zaboravljajući da se pukim usvajanjem zakona ne mijenja stvarnost”. On je osudio kampanju “Informera” protiv Vanje Ćalović, ocijenivši da postoje norme, institucije i mehanizmi da se ovakvi problemi riješe.
“Zahtjevi da se sve to riješi donošenjem novih zakona za mene su više plemenita namjera, koja nažalost može stvoriti alibi za nepostupanje institucija, pa i njihovu nemoć”.
Bonus video:
